Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 62 dolara budući da je trgovce uznemirio američki napad na Venezuelu. Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 93 centa višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna, od 61,68 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 95 centi i stajao je 58,27 dolara.
Na početku prvog tjedna u 2026. godini trgovinu je obilježio američki napad na Venezuelu. Američke oružane snage izvele su u noći s petka na subotu napade na nekoliko lokacija u Venezueli i zarobile predsjednika Nicolasa Madura, uz obrazloženje Washingtona da ga namjeravaju izvesti pred američki sud i optužiti za "narkoterorizam".
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da Washington namjerava "upravljati" Venezuelom, istaknuvši u prvi plan prodaju venezuelanske nafte. Venezuela ima najveće dokazane naftne rezerve u svijetu, od oko 303 milijarde barela, prema podacima londonske udruge stručnjaka za energetiku Energy Institute, i proizvodila je 70-ih godina prošlog stoljeća čak 3,5 milijuna barela nafte dnevno, što je tada predstavljalo preko sedam posto svjetske proizvodnje.
Dugogodišnje američke sankcije omele su razvoj venezuelanske naftne industrije pa je prošle godine proizvodnja iznosila samo oko 1,1 milijun barela dnevno, što je odgovaralo tek oko jedan posto svjetske proizvodnje. Washington je u travnju produljio Chevronu dozvolu za poslovanje u Venezueli i kompanija sada proizvodi otprilike četvrtinu venezuelanske nafte.
Venezuela je nakon postrožene američke blokade i napada naznačila da namjerava smanjiti proizvodnju budući da su skladišta puna. Naftni divovi suzdržani su pak u odgovoru na poruke iz Washingtona da se moraju što prije vratiti u Venezuelu i uložiti velike iznose u naftnu infrastrukturu ako žele osigurati odštetu za oduzetu im imovinu, prema navodima izvora.
Situacija u Venezueli podijelila je analitičare pa tako u švedskom SEB-u izdvajaju signale iz Caracasa o spremnosti na suradnju s Washingtonom, koji bi, kako procjenjuju, mogli u dogledno otvoriti put ukidanju američkog embarga na izvoz venezuelanskih barela. Analitičari u Bernsteinu drže pak da tržište neće tako skoro vidjeti više nafte iz Venezuele. Skupina vodećih proizvođača potvrdila je pak u nedjelju odluku o pauzi u normalizaciji opskrbe u prvom ovogodišnjem tromjesečju.
Saudijska Arabija, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Kazahstan, Kuvajt, Irak, Alžir i Oman donijeli su odluku o pauzi u studenom prošle godine, uz obrazloženje da potražnja tradicionalno slabi u zimskim mjesecima a jača prema sredini godine i vrhuncu sezone vožnje na sjevernoj hemisferi. 'Osmorka' proizvodi otprilike polovinu svjetske nafte. Odvojeni OPEC-ovi izračuni pokazuju da je barel košarice nafte njegovih članica u petak bio jeftiniji za 1,20 dolara nego na zadnji dan prošle godine i stajao je 59,81 dolar.
Otvori KEKS Pay
