Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Policija će izbrisati stotine tisuća prijavljenih na lažnim adresama

Građanina koji ne prijavi promjenu boravišta ili prijavi neistinite podatke, moglo bi se kazniti globom u iznosu od 500 do 5000 kuna
03. svibnja 2012. u 11:00 133 komentara 2130 prikaza
'29.02.2012., Zagreb - U Banskim dvorima odrzana je 13. redovita sjednica Vlade RH. Photo: Patrik Macek/PIXSELL'
Foto: 'Patrik Macek/PIXSELL'

Policija će relativno brzo krenuti u akciju brisanja nekoliko stotina tisuća ljudi koji su prijavljeni na lažnim adresama. Dio lažno prijavljenih temeljem toga ostvaruje socijalna primanja na koja nema pravo, a dobar dio njih je na popisu birača.

Hrvatska se već godinama bori s viškom birača, a lani, nakon popisa stanovnika, na popisu birača otkriven je višak od čak pola milijuna ljudi. Naime, popis stanovnika pokazao je da u Hrvatskoj živi 4,29 milijuna ljudi, a da ih je na popisu birača čak 4,09 milijuna.

Višak birača

– Višak od pola milijuna birača su hrvatski građani s pravom glasa, ali to pravo ne mogu ostvariti ni u jednoj od 10 izbornih jedinica, nego ih treba preseliti u 11. izbornu jedinicu – tvrdio je tada oporbeni političar SDP-a Arsen Bauk i poručio da treba riješiti zakone o prebivalištu i boravištu, pa će se onda riješiti i nered u popisima birača.

Danas, s pozicije ministra uprave, Bauk je sudjelovao u izradi prijedloga novog Zakona o boravištu koji bi trebao uvesti red u to područje. – Prijedlog je na tragu rješenja za izradu vjerodostojnog popisa birača. Mislim da je dobar, no slijedi javna rasprava o njemu, a onda dva čitanja u Saboru – rekao je Bauk.

Zakonski prijedlog objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova, a po njemu bi se neke stvari trebale radikalno promijeniti. Prva je da policija može sama odjaviti osobu za koju utvrdi da ne živi na adresi na kojoj je prijavljena. Po sadašnjem zakonu, građanima koji na određenoj adresi imaju prijavu i isprave, ali na njoj ne žive, nije se moglo ništa. Uvjet za ikakvu promjenu prebivališta bio je da građanin sam podnese zahtjev.

Pojam prebivališta odlazi u povijest (Ustav ga ne predviđa), a koriste se termini trajnog boravišta (to je mjesto gdje se osoba trajno naselila i adresa na kojoj ima dom ili drugi prostor radi ostvarivanja životnih interesa kao što su profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni...) i privremenog boravišta (mjesto na kojem se privremeno boravi, a najdulje godinu dana).

Za one građane koji trajno boravište napuštaju na razdoblje dulje od godinu dana radi privremenog odlaska u inozemstvo predvidjela bi se obveza da o tome obavještavaju policiju gdje imaju prijavljeno trajno boravište ili diplomatsko konzularno predstavništvo.

Dobra je stvar u zakonskom prijedlogu i rješavanje problema beskućnika. Tako bi policija osobama koje nemaju u vlasništvu ili na korištenju nikakav stambeni prostor utvrdila trajno boravište tamo gdje dobivaju prenoćišta. Tako bi beskućnici dobivali osobne dokumente s adresama prenoćišta i sličnih ustanova.

Stroge kazne

Sve promjene vezane uz trajno i privremeno boravište građani su dužni prijaviti policiji. No, policija bi imala pravo provjeriti jesu li istinite. Ispostavi li se da osoba nikada nije živjela na adresi na kojoj je prijavila boravište, bila bi brisana po službenoj dužnosti.

Zakonskim prijedlogom koji je MUP objavio predviđaju se i stroge kazne za one koji će se ogriješiti o zakon. Tako bi se građanina koji ne prijavi promjenu boravišta ili prijavi neistinite podatke, moglo kazniti globom u iznosu od 500 do 5000 kuna. Prekršajna kazna za pravnu osobu, obrtnika ili fizičku osobu koja pruža usluge smještaja, a policiji ne prijavi privremeno boravište osoba kojima pruža usluge smještaja dulje od tri mjeseca za to bi kazna bila između 5000 i 15.000 kuna.

Zakon bi spriječio manipulacije s porezi

Zakon bi spriječio manipulacije s porezima, socijalnim pravima

Nesređeni podaci o boravištima građana stvaraju brojne teškoće u svakodnevnom životu. Glavni su problemi u sastavljanju popisa birača, zatim što sudovi i druga tijela ne mogu naći osobe koje imaju isprave s lažnim podacima. Neistiniti podaci o boravištu građana odražavaju se i na porezne propise (lažnim prijavama biraju se mjesta s manjim prirezom), one o socijalnoj skrbi, zdravstvenom osiguranju i druge.

5G pokreće gospodarski rast u Hrvatskoj
5G ATLAS HRVATSKOG TELEKOMA
Kakve koristi donosi 5G mreža?
Plodine
Boravak u prirodi
Roditelji, pažnja! Uz ove savjete vaša djeca će uživati, a vi popiti kavu na miru
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • larala:

    \"Naime, popis stanovnika pokazao je da u Hrvatskoj živi 4,29 milijuna ljudi, a da ih je na popisu birača čak 4,09 milijuna.\" kakva mantra od brisanja, nekak sam više sigurna da ce se u hr doseliti ta razlika...ak, niš drugo ... prikaži još!o uvođenjem reda u popis biraca hr. ce dobiti veci broj socijale

  • rowokopach:

    desant i invazija glasaca iz komsiluka?

  • Savjest:

    Dakle, policija bi mogla sama odjaviti osobu koja nije bila u svojem trajnom boravištu dulje od godinu dana. No, ni policija ni itko drugi ne bi mogli ništa učiniti sa stanom ili kućom iz koje je odjavljen takav građanin. On ... prikaži još! se, dakle može nakon izvjesnog broja godina vratiti i ponovno prijaviti. Bilo bi mnogo učinkovitije da policija povremeno pravi «štih probe» na osnovi OIB-a i prijavljenog trajnog boravišta te putem medija (može i interneta) pozove takve osobe da se u određenom roku prijave policiji uz prijetnju privremenog gubitka nekog osjetljivog prava (na primjer zdravstenog osiguranja) te da se u bazu OIB-a stavi upozorenje da nositelj OIB-a nema prijavljenog trajnog boravišta. Doduše na taj način bi OIB postao javni podatak, ali tako je de facto i u SAD gdje je SSN (Social Security Number) isto tako po zakonu privatni podatak, ali ga svatko u pravnom, i upravnom prometu mora navesti, kad god se to od njega traži. Uostalom danas se OIB u Hrvatskoj upisuje i u zemljišne knjige, čime je već postao javni podatak.