Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da se svi akteri u Bosni i Hercegovini trebaju vratiti na put reformi i put prema članstvu u Europskoj uniji te da se "tonovi trebaju spuštati" nakon što je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik rekao da neće surađivati s Tužiteljstvom BiH koje ga istražuje zbog ugrožavanja ustavnog poretka BiH. "Mi smo itekako zabrinuti zbog ovih recentnih zbivanja u Bosni i Hercegovini. Pozicija Hrvatske je da poštuje i respektira nama susjednu zemlju, želimo da bude funkcionalna, da je u temeljnim okvirima, a to je Daytonski sporazum, da ustav Bosne i Hercegovine bude poštovan i da se poštuju odluke svih tijela u Bosni i Hercegovini", rekao je Plenković novinarima u Požegi.
Plenković je rekao da Hrvatska želi "da se svi akteri u BiH preusmjere i vrate na onaj prioritetni put koji predvodi Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, za koji se zalažu Hrvati kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, a to je put reformi, put prema članstvu u Europskoj uniji". Premijer je naglasio da "s obzirom na globalne okolnosti, tonove treba spuštati".
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je od policijskih agencija u toj zemlji da privedu na saslušanje čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, predsjednika vlade RS-a Radovana Viškovića i predsjednika entitetske Narodne skupštine Nenada Stevandića. Pod istragom su zbog sumnje da su počinili kazneno djelo pokušaja rušenja ustavnog poretka BiH. Iz Tužiteljstva BiH zbog toga su im ranije slali pozive na saslušanje, no sva trojica odbila su se odazvati uz obrazloženje kako ne priznaju državni sud i tužiteljstvo, odnosno smatraju ih neustavnima. Dodik je rekao u srijedu kako je poziv na privođenje dio "harange protiv RS-a" i najavio je kako će u entitetu na to odgovoriti usvajanjem novog ustava koji bi, kako tvrdi, trebao afirmirati pravu sadržinu Daytonskog sporazuma. Istragu vidi kao dokaz "da su muslimani krenuli rušiti RS" i tvrdi kako nema zakonskog osnova za kazneni progon njega i njegovih suradnika pa ne kane sudjelovati u tom procesu.
Plenković: Američke carine ne bi trebale značajnije utjecati na Hrvatsku
Premijer Plenković rekao je da američke carine na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije ne bi trebale značajnije utjecati na Hrvatsku te da, u ovom trenutku, taj potez za trgovinske odnose Hrvatske i SAD-a "nije toliko zabrinjavajuć". "Postoje određene analize resora koje u ovom trenutku ne vide da bi ove nove mjere, koje su najavile Sjedinjene Države, trebale imati značajniji utjecaj na Hrvatsku", rekao je Plenković novinarima u Požegi. Dodao je da treba detaljnije analizirati "povezanost brojnih naših kompanija s većim europskim kompanijama koje onda puno više izvoze u Europsku uniju i na čije će ekonomije ove mjere imati veći utjecaj".
"U ovom trenutku za same trgovinske odnose Hrvatske i SAD-a ovaj potez nije toliko zabrinjavajuć, ali naravno, trebamo oprezno sa svim sektorima, HGK, gospodarstvom, gledati što se zbiva i eventualno prilagođavati orijentaciju tih kompanija na neka druga izvozna tržišta ili pak na domaća tržišta", rekao je Plenković.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ne očekuju da će nove carinske tarife SAD-a na proizvode od čelika i aluminija imati veći izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. "Nove carinske tarife SAD-a na proizvode od čelika i aluminija mogle bi destabilizirajući utjecati na gospodarstvo Europske unije. Ne očekuje se, prema trenutno dostupnim podacima, veći izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo", navodi se u priopćenju HGK. Navode pritom kako su u 2024. godini proizvodi od čelika i aluminija činili 1,5 posto hrvatskog izvoza u SAD. Izvjestan je međutim, kažu u HGK, posredan utjecaj kada se tarife reflektiraju na narudžbe najsnažnijih hrvatskih partnera, kao što su Njemačka, Italija i Austrija. Europska komisija najavila je protumjere nakon što su američke carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a u srijedu stupile na snagu. Komisija će od 1. travnja aktivirati postojeće protumjere protiv Sjedinjenih Država koje su bile suspendirane 2018. i 2020. godine. Te su mjere usmjerene na niz američkih proizvoda poput motocikala, bourbona i čamaca.
Plenković o pismu obrazovnih sindikata: Razgovarat ćemo
Plenković je poručio da će se nastaviti razgovarati s obrazovnim sindikatima koji najavljuju štrajk, poručivši da Vlada s drukčije pozicije gleda na povećanje osnovice plaća, s obzirom na to koliko je uloženo u obrazovanje i koliko su u njezinom mandatu rasle plaće. Mi smo jako puno učinili za dizanje plaća svih zaposlenih u državnom i javnom sektoru, uključivo i u obrazovanju, s posebnim naglaskom na zaštiti digniteta profesije učitelja, rekao je Plenković u srijedu u Požegi upitan za komentar otvorenog pisma koje su mu danas uputila tri obrazovna sindikata.
Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske te Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u pismu su poručili da ne traže poseban tretman, već zaštitu i primjeren društveni status profesije te pozivali na dijalog u kojem bi na razuman način zaštitili poziciju obrazovanja i znanosti. Naglasili su da su lani u više navrata apelirali na Vladu i premijera, no unatoč prosvjedima i peticijama s 40.000 potpisa, konkretne promjene nisu uslijedile. "Plaće u obrazovanju i znanosti su kroz nove koeficijente rasle, ali manje nego u drugim sustavima", dodali su.
Na to se u izjavi osvrnuo premijer, te je rekao kako je u pismu sindikata naglašen “taj relativan odnos” onoga tko radi u sustavu obrazovanja “u odnosu s nekim s kime se najčešće uspoređuje”. “To je bit, za javnost da razumijemo o čemu se radi. Nije toliko bit u iznosu plaće, jer one su od 2016. do danas povećane za 102 posto”, prokomentirao je. Naveo je da su razgovori vođeni i danas te da će se voditi i idući tjedan te dodao kako je Vladina poruka da respektiraju sve ljude koji rade u obrazovnom sustavu, sve profesore, učitelje.
“Oni su nam bitni za mlade”, rekao je i podsjetio da je za ove Vlade 2,7 milijarde eura uloženo u obrazovnu infrastrukturu te da je proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih sada 4,6 milijardi eura, a prije par godina bio je 1,8 milijardu eura. “To su tako velika povećanja, koja vas upućuju na jednostavan zaključak - da nam je obrazovanje prioritet”, istaknuo je. Možda ne bi bilo loše, dodao je, da se ipak netko malo kritičnije osvrne i zapita se koliko je osnovica rasla recimo od 2011. do 2015. “Nula. Ostala je ista, a kod nas je narasla na 48 posto”, istaknuo je. Ako ima ijedna Vlada koja je činila sve da poboljša primanja, onda je to ova, rekao je te dodao kako “ništa nije dovoljno” i uvijek se može bolje. ”Ali mi smo uvijek za dijalog i normalno funkcioniranje”, poručio je naglasivši da se sve što se događa u obrazovanju ne tiče samo zaposlenika, nego i roditelja i djece “tako da svi, kao društvo, trebamo voditi račina o tome”.
Istaknuo je i da je prosječno povećanje plaća prošle godine u državnom i javnom sektoru bilo 32 posto te naglasio da se to do sada nikada nije dogodilo. “Tako da je možda pozicija gledanja na ovo malo drukčija, naša i predstavnika sindikata. Ali, puno smo skupa, mislim da se puno bolje razumijemo sada nego prije. Nastojimo nalaziti rješenja i treba razgovarati, razgovarat će se još”, zaključio je.
GALERIJA Top 10 zemalja s najviše američkih vojnika: Znate li koja je na samom vrhu?
Pa ovaj zabrinuti lik nije ni spomenuo hrvatski narod u Bosni.