Naslovnica Vijesti Svijet

Plastika je velika prijetnja, ponajprije životinjskom svijetu

Prema podacima UN-a, 30% riba otrovano je plastikom, do 2050. u morima će biti više plastike nego ribe
22. travnja 2019. u 20:13 1 komentara 835 prikaza
plastika
Foto: Getty
Pogledajte galeriju 1/2

Koliko smo puta iz supermarketa izašli s plastičnom vrećicom pa je kasnije zagubili ne razmišljajući o tome da će ona na našem planetu ostati dugo nakon nas. Plastične se vrećice, naime, proizvode od polietilena, naftnog derivata koji se razgrađuje čak tisuću godina, a otrovne kemikalije pritom dospijevaju u tlo, jezera, rijeke i mora.

Smeće u kitu Ostali u čudu Pronašli mrtvog kita, a ono što je bilo u njemu posebno je uznemirujuće

Prema procjeni američkog Zavoda za zaštitu okoliša, svjetska je potrošnja plastičnih vrećica dosegnula godišnju razinu do 1000 milijardi komada. No, tek ih se manje od jedan posto reciklira zbog visokih troškova – skuplje je plastičnu vrećicu reciklirati nego napraviti novu. Pri tome priroda plaća najveći danak jer ostalih 99 posto zagađuje mora, rijeke i jezera, vjetar ih raznosi po kopnu, kanalizacija odnosi u vode…

Umiru danima i u bolovima

Bezbroj je dokumentiranih slučajeva u kojima su zabilježene smrti životinja koje su, zamijenivši je za hranu, progutale plastičnu vrećicu, a onda umirale u bolovima zbog začepljenja ili nemogućnosti daljnjeg prehranjivanja. Deseci tisuća kitova, ptica, tuljana i kornjača svake godine umire zbog plastičnih vrećica na moru i u podmorju. Također, mnogo je slučajeva u kojima su ptice, ribe, kornjače ili druge životinje ostale zapetljanje u njima i danima umirale u mukama.

Vlado Klasan NOVSKA Oporba najavila referendum protiv zagrebačkog smeća

Tlo neplodno zbog plastike

Raspadom njihova leša, plastika se ponovno vraća u prirodu i ciklus se može ponavljati stotinama godina. Svjetska javnost svojevremeno je bila zgrožena kada su 2000. u želucu Brydeova kita nasukanog na plaži Cairns u Australiji, koji je izdahnuo u najvećim mukama, pronašli čak šest četvornih metara plastike, uključujući besplatne plastične vrećice iz supermarketa. Toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubije stotinu ljudi godišnje, a plastika na poljima uzrokuje i neplodnost tla. Osim za prirodu, opasnosti su neizrecive i za ljude, posebno za buduće naraštaje – plastične vrećice na svjetlosti postupno se razgrađuju u otrovne kemikalije koje polako ali sigurno truju tlo i vodu, a mikroskopske otrovne čestice ulaze u hranidbeni lanac.

Besplatna platnena vrećica uz Večernjak

Brojne zemlje diljem svijeta shvatile su opasnost koju predstavljaju plastične vrećice, pa ih je sve veći broj njih zabranio ili uveo poreze na njihovu upotrebu, a ove je godine naplata uvedena i u Hrvatsku.

Potpunom zabranom distribucije plastičnih vrećica smanjila bi se proizvodnja i nagomilavanje takvog otpada u prirodi, spasili milijuni životinja te sačuvale velike količina sirovina koje se koriste pri njihovoj proizvodnji, ponajprije nafta i voda. U borbu za bolju planetu uključio se i Večernji list. Kako bi smanjili korištenje plastičnih vrećica, svojim čitateljima poklanjamo onu platnenu, i to s natpisom s natpisom “Breaking news! - Ova torba čuva okoliš”.

Dobit će je svatko tko u utorak kupi tiskano izdanje Večenjaka. Jer naizgled malom promjenom, svatko od nas može učiniti puno za našu planetu. Korištenjem platnene vrećice, osim što čuvamo okoliš, štedimo i novac. Platnena vrećica može zamijeniti šest plastičnih tjedno, 288 godišnje, a čak 22.176 plastičnih vrećica za prosječnog ljudskog života. Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi ih generacija u prirodi zatekla gotovo 200 milijuna manje. Požurite na kioske jer je vrećica dostupna isključivo u slobodnoj prodaji, a količine su ograničene.

Video: Kako odvajati otpad?

Kviz
KVIZ
Testiraj svoje znanje: Otkrij jesi li pravi jezikoslovac?

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar kenshi
    kenshi:

    Ljudi koji bacaju plastiku su največi problem!