Europskom parlamentu odvija se veliko lobiranje i bruse se formulacije za rezoluciju koja bi trebala pozvati države članice EU da priznaju nezavisnu državu Palestinu, a među hrvatskim europarlamentarcima kao najveći zagovornik palestinske nezavisnosti nametnuo se Tonino Picula (SDP), dok HDZ-ovci pozivaju na oprez.
– Mi smo za mudar i oprezan pristup, koji će dovesti do rješenja s dvije države, ali pregovorima – kaže Andrej Plenković. Picula, s druge strane, smatra da priznanje palestinske države treba biti početna točka novog procesa pregovora, a ne završna točka nakon pregovora. Razlika nije samo između HDZ-a i SDP-a, Plenkovića i Picule, nego i između njihovih političkih grupa u EP-u, odnosno između europskih pučana i europskih socijalista. Trenutačno postoji šest različitih nacrta rezolucije, izrađenih uime šest političkih grupa, i one se moraju uskladiti prije srijede, za kada je zakazano glasovanje u Strasbourgu. Pa iako razlike u pristupu pučana i socijalista nisu toliko hrvatske, nego europske, Picula je kao jedini hrvatski zastupnik koji je raspravljao o toj temi u EP-u spomenuo i argument za priznanje Palestine koji je specifično hrvatski.
– Ja neovisnu Palestinu ne vidim kao novi faktor u nastavku dugotrajnog sukoba nego kao mogućnost za djelotvorniju potragu za novim mirovnim rješenjem. To govorim kao sudionik i svjedok raspadanja i uspostavljanja država na samom europskom tlu. Dok međunarodna zajednica nije priznala republike bivše Jugoslavije kao nove države, mir nije postojao ni kao naznaka. Iako je pregovora bilo jako puno. Uzaludnih, naravno – rekao je Picula u raspravi u EP-u 25. studenoga.
Nacrt rezolucije napisan u grupi europskih socijalista sadrži vrlo jasnu formulaciju “EP poziva sve države članice EU da priznaju državu Palestinu”. Nacrt rezolucije napisan u grupi pučana malo je manje izričit: “EP naglašava da je suživot jedino moguće rješenje sukoba. Stoga je priznanje palestinske države nužno kao ishod pregovaračkog procesa između dviju strana…”
– Mi ćemo zauzeti stav sljedeći tjedan kad se nađemo u Strasbourgu, no trenutačno kao hrvatska delegacija u grupi europskih pučana podržavamo nacrt s kojim izlazi naša grupa. On je realan, uvažava i izraelsku potrebu za sigurnošću, i palestinsku želju za samostalnošću – kaže Andrej Plenković i dodaje:
– Stav EPP-a, stav HDZ-a i moj osobni stav je da o tako osjetljivom pitanju ne može biti brzanja.
Sasvim je izgledno da će u rezoluciji EP-a o priznanju Palestine biti naglašeno i pravo Izraela da se brine za sigurnost svojih građana i da se brani od terorizma. Picula i drugi socijaldemokratski zastupnici također traže da Palestina pruži jamstva da će poštovati sigurnost Izraela, no malo tko može predvidjeti kako će se ta jamstva poštovati u situaciji kad dio teritorija Palestine kontrolira Hamas, koji uopće ne priznaje Izrael i njegovo pravo da postoji.
– Svakako, priznavanje palestinske države nikako ne smije biti iskorišteno za legalizaciju terorističkih obračuna s Izraelom. I u tom pogledu treba tražiti jamstva. S druge strane, pravo Izraela na obranu često je zloupotrebljavano i preraslo u praksu državnog terorizma – izravan je u svojoj raspravi Tonino Picula. SDP-ov europarlamentarac boravio je nedavno u Izraelu kao član delegacije EP-a. Nakon tog posjeta, europski socijalisti potpisali su sporazum sa srodnom palestinskom strankom Fatah i otvaraju razgovore Fataha s izraelskim laburistima.
Svoje nacrte rezolucija o Palestini imaju i europski konzervativci, kojima pripada Ruža Tomašić, i europski liberali, kojima pripadaju Jozo Radoš i Ivan Jakovčić, kao i europski zeleni, kojima pripada Davor Škrlec.
ORaH-ov zastupnik Škrlec kaže da će zeleni podržati međunarodno priznavanje Palestine i on je s time suglasan. Ruža Tomašić podržava priznavanje Palestine, ali smatra da bi se Izrael i Palestina trebali dogovoriti u pregovorima koji bi podsjećali na one o BiH u Daytonu. – Ako se ne mogu dogovoriti sami, trebali bi sjesti kao oni u Daytonu i jednostavno nema odlaska od stola dok se ne dogovore – pojednostavljeno taj problem vidi Ruža Tomašić.
Jozo Radoš otkriva da je klub zastupnika europskih liberala podijeljen oko toga treba li rezolucija EP-a pozvati na priznavanje Palestine ili ne.
– Obično u pitanjima kojima se osobno ne bavim poštujem većinski stav grupe, ali takav zasad ne postoji. Druga dimenzija koju nastojim poštovati je stav države. Kako je opći trend da se ide prema priznavanju Palestine i kako mirovni pregovori bez toga očito desetljećima ne daju rezultata, onda sam ja sklon glasovati za priznanje. I čini mi se da se tome približava i stav Republike Hrvatske – kaže Radoš.
Ako i bude izglasana rezolucija EP-a koja poziva na priznavanje Palestine, ona neće nikoga obvezivati jer odluka o međunarodnom priznavanju ovisi o vladama 28 država članica EU. Švedska je vlada prva u EU priznala Palestinu, a proteklih tjedana u nacionalnim parlamentima nekoliko država izglasane su rezolucije koje pozivaju vlade tih država da učine isto. No, iako rezolucija EP-a nije obvezujuća, svi se slažu da bi to bila snažna politička poruka i korak prema punom priznavanju Palestine od strane većine ili svih država EU.
>>Kasapović: Moralna je obaveza Europe priznati Palestinu
>>'Palestinsko pitanje je kompliciranije od Ikeinog namještaja'
>>Picula: Priznanje Palestine od Švedske doživljavam kao koktel motiva
Čega se HDZ boji, Židova?