U Danskoj su stotine milijardi eura budućih mirovina već uložene na burzi i donose visoke prinose. Tko u Danskoj ode u mirovinu, na raspolaganju mu stoje znatne ušteđevine u obliku dionica. Pogled na mirovinski račun u Danskoj zove se 'Pensionsinfo' i bilježi oko 3,5 milijuna pregleda godišnje. "Ljudi su najčešće ugodno iznenađeni kada pogledaju svoj mirovinski račun", kaže Andreas Østergaard Hartington, stručnjak danskog udruženja mirovinskih fondova. Danski mirovinski sustav smatra se jednim od najboljih na svijetu. Prema uglednom Mercerovom indeksu mirovina, Danska je već 17 godina zaredom na prvom mjestu. Mirovine su visoke, jamče dobar životni standard u starosti, a ipak ne opterećuju previše državni proračun, piše Die Presse.
A kako izgleda danski model? Prvi stup je porezna osnovna mirovina (Folkepension) + obvezni doprinosi u državni fond ATP koji se ulaže na tržište kapitala. Drugi stup je vrlo snažna korporativna mirovina. U nju uplaćuje oko 2,7 milijuna ljudi (67 % radno aktivnog stanovništva). Ukupna mirovinska imovina Danske iznosi 206,4 % BDP-a (845 milijardi dolara).
Danski sustav nastao je 1980-ih zbog velike krize, visoke nezaposlenosti, inflacije i proračunskog deficita. Od 1987. godine uvedena je široka korporativna mirovina uz politički konsenzus, uključujući i podršku sindikata. "Sindikati su željeli bolju financijsku sigurnost za svoje članove u starosti", objašnjava Michael Jørgensen, glavni analitičar fonda ATP. Danska ima stalne proračunske suficite. Javni dug Danske je 29 %, piše Die Presse.
Otvori KEKS Pay
Najbolji mirovinski sustav ima Nizozemska, ali Danska je isto medju prva tri. Treba medjutim reći i to da je tamo dob odlaska u mirovinu 67 godina i da je ista zakonski vezana s očekivanim zivotnim vijekom. To znači da bi već nakon 2030 dob za odlaska u mirovinu mogla biti oko 70 godina. To baš i nije neka perspektiva za buduće umirovljenike.