Barem jednom u životu opilo se 56 posto hrvatskih dječaka i 31 posto djevojčica, rezultati su to ankete provedene 1995. godine, a četiri godine poslije barem jedno pijanstvo priznalo je 62 posto dječaka i 44 posto djevojčica. Gotovo su sva djeca barem jednom kušala alkohol. Prije šest godina to je potvrdilo 85 posto dječaka i gotovo 80 posto djevojčica, a prije dvije godine - 89 posto dječaka i 85 posto djevojčica. To su rezultati Europskog istraživanja o alkoholu i ostalim drogama, u sklopu kojega je u Hrvatskoj ispitano prvi put 4800, a drugi put gotovo 5500 petnaestogodišnjaka. Studija je 1995. godine obuhvatila 26, a 1999. godine 30 europskih zemalja. Voditeljica istraživanja za Hrvatsku i voditeljica Odjela socijalne medicine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dr. Marina Kuzman ističe da su za procjenu opijanja kao rizičnog ponašanja mladih odabrana barem tri opijanja u životu.
- A to sve više rade i djevojčice. Najmanje tri puta opilo se 37 posto dječaka, što je u prvom istraživanju iznosilo 32 posto, te 19 posto djevojčica, među kojima je 1995. godine to bilo 10 posto. Ali oko 15 posto dječaka i 10 posto djevojčica pije šest ili više puta na mjesec - ističe dr. Kuzman.
Petnaestogodišnjaci piju najčešće pivo. U unutrašnjosti Hrvatske na drugom su mjestu žestoka pića, a u Dalmaciji vino. Među njihovim vršnjakinjama prvo mjesto drže miješana pića, poput "stock-cole", "rum-cole", votka-juicea" i slično. No, kako su djevojčice inače veći tabletomani od dječaka, što je uvjetovano spolom te oponašanjem majki, koje češće od očeva posežu za smirujućim sredstvima, za djevojčice je specifično da alkohol uzimaju s tabletama, govori dr. Kuzman.
- Karakteristika je mladih i tzv. "binge drinking", što bi se moglo prevesti kao preopijanje - izdvaja naša sugovornica. - To je pijenje pet ili viša pića zaredom u što manje vremena.
S bocom u park
Kako mladi nemaju novca da piju u diskoklubu, kupe bocu pića pa je u parku ili nečijem stanu na brzinu isprazne i tako "podignuta" raspoloženja odlaze u disko.
Zbog alkohola među tinejdžerima uzbuna je proglašena u Splitu.
- Mješavinom najrazličitijih žestokih alkoholnih pića, koju zovu techno-rakijom, maloljetni se Splićani opijaju u parkovima, na zidićima i plažama! Miješaju sve i svašta: travaricu, mentol, vinjak, konjak i pelinkovac! A ovisnost o drogama posljednjih je godina zaokupila stručnjake i potisnula problem alkohola među mladima, koji je bio i ostao na prvom mjestu - upozorava Anita Čudina, ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti Splitsko-dalmatisnke županije "Sveti Kajo".
Ističe da su konzumenti alkohola sve mlađi i mlađi, među njima ima i dvanaestogodišnjaka! Ali još ni jedan roditelj nije zbog alkohola zatražio pomoć za svoje dijete!
- Roditelji zapaze da im se dijete problematično ponaša, uplaše se i donesu mokraću na analizu jer sumnjaju na drogu. Kada im kažemo da je nalaz na narkotike negativan, ali da smo pronašli alkohol, zadovoljno odmahuju: "Glavno da nije droga!" - kaže A. Čudina. Napominje kako alkoholičari najranije pomoć potraže tek u 24. godini, kad već imaju dugogodišnji staž opijanja.
Čudina navodi podatak kako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 20.000 alkoholičara, dok ih je u Hrvatskoj oko 240.000. Pomnožimo li taj broj s četiri, dobijamo milijun Hrvata koji žive u obiteljima koje imaju problema s alkoholom!
Na 4. satu pijani
- To su alarmantni podaci. Još smo traumatizirani ratom, muči nas socijalna bijeda, a uz alkohol raste kriminal i nasilje u obitelji. A maloljetnicima nije ni zabranjeno kupovati alkohol u prodavaonicama - kaže A. Čudina. Tome splitskom zavodu za pomoć su se obratili i nastavnici i ravnatelji nekih škola.
- Najdrastičniji je primjer srednja škola u Vrgorcu u kojoj ravnatelj više nije imao izbora te nije puštao učenike van za velikoga odmora. Naime, dio se njih iz kafića nije niti vraćao u školu, a neki su na 4. sat dolazili pijani - ispričala je A. Čudina.
Prije rata u Splitsko-dalmatinskoj županiji djelovala su 52 kluba liječenih alkoholičara, a danas ih je samo sedam. Zavod otvara još četiri kluba, a županijska Zajednica za borbu protiv alkoholizma ove će godine ponovno organizirati preventivne alkoškole i predavanja u poduzećima, ustanovama i srednjim školama.
Državne ustanove, Gradsko poglavarstvo, nevladine udruge, policija, Crkva i sud uhvatili su se u koštac s heroinom kada je Split bio prvi u Hrvatskoj po toj ovisnosti, uspjevši grad podno Marjana na toj neslavnoj rang-listi spustiti na četvrto mjesto. S alkoholom među tinejdžerima moglo bi, međutim, ići teže, zabrinuti su u splitskom zavodu, dok odrasli taj problem ne riješe sami sa sobom.
Dr. Kuzman pak napominje:
- Potpunu apstinenciju od alkohola u svijetu u kojem živimo ne možemo zagovarati jer to jednostavno nije realno. Ali djecu treba upozoriti da su njihovi organizmi nenavikli na piće te da će se od tri pive već dobro napiti - napominje dr. Kuzman. Ona upozorava da je lani, u prometnim nesrećama koje su prouzročili mladi vozači do 24 godine, u kojima je bilo poginulih, stradalo 185 mladih, što je 30 posto svih poginulih.
Roditelji moraju reagirati
Pod utjecajem maligana maloljetnici se umiješaju u neku tučnjavu, a policija intervenira zbog njihove galame ili zbog sitnih krađa. Bilo koji znak delinkvencije, napominje dr. Kuzman, roditelji trebaju jako ozbiljno shvatiti. Roditeljska poruka mora biti jasna. Alkohol se ne smije tolerirati. Naravno, djeci se ne može zabraniti odrastanje, eksperimentiranje i bunt, jer oni su naprosto u toj dobi, ali odgoj u "slobodnom ozračju" ne mora značiti nepostojanje pravila.
Iako će tek manji dio onih koji su rizično pili u mladosti kad odrastu postati kroničnim alkoholičarima, dr. Kuzman upozorava da je dokazano kako su djeca kojima je alkoholizam svakodnevica rizičnija, i zbog genskog naslijeđa, a i zato što u su u takvoj nestabilnoj obitelji izložena devijantnim ponašanjima koja prihvaćaju kao vlastiti način življenja.
Split i američki New Jersey nedavno su potpisali protokol o zajedničkom projektu "Zdravi grad", a suzbijanje alkoholizma među mladima bit će glavna njegova zadaća.
Pišu DIANA GLAVINA I SLAVICA VUKOVIĆ
Otvori KEKS Pay
