Naslovnica Vijesti Svijet

Papa malim katoličkim zajednicama: Niste sami

U Hrvatskoj je manjinska islamska zajednica potaknula susret, a papa Franjo posjetio je Maroko.
02. travnja 2019. u 08:10 0 komentara 296 prikaza
Papa u Maroku
Foto: Reuters

Dva događaja s kraja prošloga tjedna – jedan na lokalnoj, drugi na globalnoj razini – pokazuju da vjerski vođe, iako “zaljubljenici” svojih religija, ne miruju u traženju odgovora kako u međureligijskome dijalogu postići “održivi suživot” pripadnika svoje s pripadnicima drugih religija.

papa u maroku Migrante treba promatrati kao osobe, a ne kao brojke

Takav međureligijski susret koji je na lokalnoj razini potaknula manjinska (islamska) vjerska zajednica, dogodio se u Hrvatskoj u kojoj muslimani čine tek 1,47% od ukupnog broja stanovnika u RH (4,284.889). Susret se dogodio u Zagrebu, u Islamskome centru, na početku međunarodnoga znanstvenog skupa “Religija i nacija“ zahvaljujući ponajviše agilnosti predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije Aziza ef. Hasanovića.

Vjere pod nekim uvjetima

U tome dijalogu, uz njega, sudjelovali su najviši vjerski vođe među kojima zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, glavni rabin za Hrvatsku i Crnu Goru i Židovske općine u Zagrebu Luciano Moše Prelević i drugi.

Koliko je važan i koliko je današnjemu svijetu taj dijalog potreban, posebno onaj kršćansko-islamski, na poseban način istaknuo je kardinal Bozanić u svome obraćanju sudionicima simpozija rekavši da je kao član Katoličke crkve uistinu “ponosan” na susret pape Franje i šejha Al-Azhara Ahmeda Al-Tajjiba u Abu Dhabiju, u kojemu su 4. veljače 2019. potpisali Povelju o ljudskome bratstvu radi svjetskoga mira i suživota.

Papa Franjo Silvije 
Tomašević Pape ovog vremena ne stoje na postoljima

Drugi važan događaj međureligijskoga dijaloga koji je potaknula manjinska, ovaj put kršćanska vjerska zajednica na čelu s neumornim papom Franjom, zbio se u subotu i nedjelju u Maroku, u zemlji u kojoj je islam državna religija, u kojoj od ukupno 35 milijuna stanovnika ima 99% sunitskih muslimana, 0,01% židova te 0,09% kršćana, od čega, prema vatikanskim izvorima, oko 23.000 katolika, organiziranih u dvije biskupije s ukupno 35 župa: u biskupiji Rabat koja se proteže od sjevera do juga zemlje živi 20.000 katolika u 28 župa i u biskupiji Tanger, na istoku zemlje, u kojoj živi 3000 katolika u sedam župa.

Prema medijskim izvorima nemuslimani svoju vjeru mogu slobodno ispovijedati pod određenim uvjetima. Međutim, Marokanci koji bi željeli s islama prijeći na kršćanstvo moraju računati sa šikaniranjem nadležnih državnih vlasti, ali i sa socijalnom izoliranošću, posebno u vlastitim obiteljima. Što znači da postoji sloboda kulta, ali ne i puna religijska sloboda.

Nije prvi papa u Maroku

Nekoliko je razloga za Papin posjet islamskome Maroku:

PORUKE MIRA Papa katolicima u Maroku: Ne bavite se preobraćenjem!

1) Male katoličke zajednice kojima papa Franjo želi poručiti da nisu ostavljene, da se on kao vrhovni poglavar njih ne odriče, nego ih potiče da ostanu u tim zemljama i da, svjedočeći svoju kršćansku vjeru, doprinesu prosperitetu društva u kojemu žive djelujući posebno na području pružanja pomoći.

2) Dijalog s islamom za što u Maroku postoje mnoge inicijative, posebno sa strane samoga kralja Muhameda VI. Naime, iako vlada autokratski, on želi reformirati islam u znaku prosvjetiteljstva i tolerancije tražeći pri tome modele u ophođenju s religijskim manjinama.

3) Solidarnost s migrantima, odnosno razgovor o migracijama uopće za koje su zainteresirani kako Maroko kao prirodni most Afrike prema Europi tako i Europska unija. U Maroku se do prije nekoliko godina fenomen migracija odnosio samo na iseljavanje vlastitih ljudi, što je dovelo do toga da Marokanci i Alžirci čine najveće afričke islamske zajednice u Europi.

Lionel Messi i papa Franjo Voli nogomet Papa Franjo: Messi je veličanstveni igrač, ali nije Bog

4) Zajedničko potpisivanje pape Franje i kralja Muhameda VI. tzv. Jeruzalemskog apela u kojem se obojica zalažu za poseban status grada Jeruzalema kao nasljedstva čovječanstva i kao simbola mirne koegzistencije triju monoteističkih religija kojima je Jeruzalem sveti grad.

Potrebno je reći da papa Franjo nije prvi papa koji posjećuje Maroko. Učinio je to prije 34 godine u kolovozu 1985. papa Ivan Pavao II. na povratku s višednevnoga putovanja kroz afričke zemlje. Kao i kod putovanja u Abu Dhabi, i ovdje Vatikan navodi povijesnu pozadinu papina posjeta: 800. obljetnica susreta sv. Franje Asiškoga sa sultanom Al-Kamilom Muhamedom al-Malikom u Egiptu. Uz napomenu da se ovo papino 28. inozemno putovanje u Maroko zbilo pod motom “Sluga nade”.

Papa Franjo u Abu Dhabiju

Vrtovi Hrvatske
Vrtovi Hrvatske
100% domaće voće i povrće sad je svima dostupno!

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.