Novi snažan toplinski val ovoga će tjedna zahvatiti velik dio Europe, a među zemljama u kojima se očekuju ekstremno visoke temperature je i Hrvatska. Bit će to već četvrto razdoblje izrazitih vrućina na kontinentu od svibnja, objavio je NYT. Prema prognozama meteorologa, temperature bi sredinom tjedna u dijelovima zapadne i južne Europe mogle dosegnuti, pa i prijeći 40 Celzijevih stupnjeva. Dugotrajna vrućina, u kombinaciji s manjkom značajnijih oborina, isušila je vegetaciju i stvorila idealne uvjete za brzo širenje požara. Najviša upozorenja zbog opasnih vremenskih prilika izdana su u 15 europskih država, među kojima su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Slovenija, kao i brojne zemlje zapadne i srednje Europe, objavila je Slobodna Dalmacija. Meteorolog Ivan Šolić upozorio je da se novi toplinski val iz jugozapadne Europe približava Hrvatskoj te da bi temperature mogle dosegnuti ekstremne vrijednosti. "Dobro se pripremite, u Hrvatsku stižu velike vrućine! Nažalost, cijena koju ćemo platiti za ovih nekoliko iznimno ugodnih dana mogla bi biti visoka. Dok gledate ovaj video, novi toplinski val započinje svoj ples u jugozapadnoj Europi i uskoro ga očekujemo i u Hrvatskoj", upozorio je Šolić.
Prema njegovim riječima, kako tjedan bude odmicao, temperature će se približavati ekstremnim vrijednostima. Posebno teško moglo bi biti u Dalmaciji, no vrlo visoke temperature očekuju se i u unutrašnjosti zemlje. "U Dalmaciji će se sve teže disati. I to ne samo u Dalmaciji, nego i u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje bi, prema prognostičkim modelima, temperature zraka mogle prelaziti ekstremnih 40 °C. Dugoročno gledajući, Hrvatska će se s ekstremnim temperaturama zraka boriti i u prvom tjednu kolovoza. Naoružajte se tekućinom i strpljenjem, jer pred nama je novi višednevni iscrpljujući toplinski val!", poručio je. Zadarski meteorolog Duško Kraljev također je najavio nagli povratak vrućina i sparine nakon kratkotrajnog osvježenja. "Ovo neće trajati samo dan-dva, neće biti samo ovaj tjedan, nego će izgleda trajati sve tamo do negdje polovine mjeseca kolovoza, pa možda čak i duže", rekao je Kraljev za HRT.
Prema upozorenju DHMZ-a, opasnost od toplinskog vala u većem dijelu Hrvatske raste prema kraju tjedna. Za četvrtak je umjerena opasnost označena za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju, dok se u petak upozorenje proširuje na sve promatrane regije. Za Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospić opasnost se očekuje tek u petak. Novi val vrućine dodatno će pogoršati već iznimno tešku situaciju s požarima u Europi. Posebno teško stanje je na jugozapadu Francuske i sjeveru Španjolske, gdje je Europski informacijski sustav za šumske požare proglasio "vrlo ekstremne uvjete za požare", najvišu razinu na ljestvici opasnosti. Takvi bi uvjeti trebali potrajati najmanje do srijede. Ekstremna opasnost od požara obuhvaća i velik dio Pirenejskog poluotoka, zapadnu i središnju Francusku, sjever Finske te dijelove zapadnog Balkana.
New York Times navodi da problem dodatno predstavlja činjenica da su mnoge kuće, škole i poslovne zgrade u europskim zemljama građene za hladniju klimu te nisu prilagođene dugotrajnim ekstremnim vrućinama. Znanstvenici upozoravaju da toplinski valovi postaju sve češći, dugotrajniji i intenzivniji, a Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta. Gotovo cijeli kontinent tijekom 2025. godine bio je topliji od prosjeka, dok se procjenjuje da posljednjih godina u Europi svake godine od posljedica vrućine umiru deseci tisuća ljudi. Građanima se preporučuje izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, redovito uzimanje tekućine te rashlađivanje prostorija. Tijekom dana prozore izložene suncu preporučuje se prekriti roletama, zastorima ili tamnijim tkaninama, dok ih je noću poželjno otvoriti kako bi se prostor prozračio. Posebno treba paziti na simptome toplinskog udara, među kojima su vrtoglavica, ubrzan puls, mučnina, glavobolja i nesvjestica.
FOTO Kao prizori iz filma katastrofe. Dim prekrio nebo u Francuskoj, fotografije požarišta izgledaju zastrašujuće
Otvori KEKS Pay
Kako bi to bilo kad u medijima ne bi vladao opsesivno-kompulzivni meteodebilizam (OKMD), pa da se umjesto “meteotsunami” koristi izraz “plimni val uzrokovan naglim padom tlaka”, umjesto “toplinske kupole” da se napiše “zadržavanje vrućeg zraka u području stacionarnog visokog tlaka”, umjesto “toplinskog vala” da imamo “ljetne vrućine”, a umjesto “superćelijske oluje” da nas zadesi “grmljavinsko nevrijeme praćeno pojačanim udarima vjetra”…? Ovako kako ste krenuli, za godinu-dvije ćete običnu kišu nazivati “hidropluvijalnim ekstremom s pojačanim inundacijskim rizikom”. Inače, gledam sad nekoliko prognostickih modela - u iducih 10 dana na Hvaru - jutra 21-25 C, najvisa dnevna 26-30 C. Zagreb iducih 10 dana - jutarnja 18-22 C, najvisa dnevna 29-34 C. Gdje vi tu vidite “toplinski val” ??!? Ha..? Kraj je srpnja, ako niste znali, to se zove - ljeto. Usput, 1987-e, od 10. do 20. srpnja, bio sam u Dubrovniku s curom. 10 dana temperatura je bila 38-39 po danu, 31-32 po noci. More 29-30. DESET dana za redom ! Tada nije u medijima vladao OKMD, kao danas, pa se nitko nije niti bavio kukumavcenjem nad necim sto je apsolutno normalno za lipanj, srpanj i kolovoz vec stoljecima.