Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ovo su mjere koje bi Vlada morala donijeti hitno

Rješenja ne smiju biti parcijalna jer će u protivnom problem opet eksplodirati
13. ožujka 2018. u 10:50 19 komentara 6719 prikaza
Blokirani
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Nitko, osim predstavnika banaka i Fine, nije baš impresioniran vatrogasnim mjerama za spas blokiranih građana koje je Vlada nedavno predstavila. Svele su se na otpise dugova socijalnim slučajevima za dugove manje od 20 tisuća kuna i “automatske” osobne stečajeve za te iste iznose, kod blokada duljih od tri godine.

Akcija Spasimo blokirane Za banke sam bila prestara pa sam uzela kobni kredit 's bandere'

S obzirom na to da su iz Ministarstva pravosuđa najavili još dva tjedna “brušenja” mogućih rješenja, možda bi im dobar putokaz bili prijedlozi koje donosimo nakon što smo s dužnicima, koje nisu uključili u taj proces, pretresli najveće probleme.

1. Uvesti hitne mjere za već blokirane građane:

• Ukinuti “blokadu” ovršenog računa – taj institut ne postoji ni u jednoj drugoj zemlji, ovrha se može provoditi i bez njega

• Za sve dugotrajno ovršene (tri godine), korisnike socijalne pomoći, država treba otpisati svoja potraživanja do određenog iznosa (recimo predloženih 20 tisuća kn), a iznad te svote sve troškove i kamate osim glavnice – za nju omogućiti “rastegnutu” otplatu dulji niz godina, u skladu s trenutačnim primanjima obitelji/osobe

• Za nezaposlene uvesti moratorij ovrhe do zapošljavanja, maksimalno tri godine. Ako su tada još nezaposleni, a aktivni su tražitelji posla, prijeći na sljedeću mjeru

• Kod posebno teških socijalnih slučajeva, nezaposlenih i bez imovine, u dugotrajnim blokadama (dužima od tri godine) država bi trebala otpisati sva svoja potraživanja i porezno stimulirati druge vjerovnike da učine isto

• Ostale vjerovnike potaknuti na otpise poreznim olakšicama na otpisane iznose, s tim da se striktno regulira da se otpisi za ovršene porezno ne tretiraju kao darovanja na koja se plaća porez

• Uvesti zaštićeni dio primanja i za obrtnike (OPG-ovi, slobodna zanimanja...)

2. Donijeti novi Ovršni zakon

• Uvesti centralizirane e-ovrhe koje provodi sud po uzoru na slovenski ovršni zakon

• Srezati troškove ovršnog postupka – jedinstvenim sustavom e-ovrha smanjiti sudske troškove, onemogućiti naplatu troškova za nove ovršne prijedloge ako je dužnik već ovršen i izbaciti mogućnost da trošak stvaraju eventualni ostali sudionici u postupku (Fina, javni bilježnici, odvjetnici...)

• Onemogućiti doživotne ovrhe – vratiti regulativu prema kojoj, ako se ovrha ne može naplatiti godinu ili dvije, a nema imovine – ovršni postupak obustavlja

• Onemogućiti ovrhe za račune starije od tri godine, ako u međuvremenu vjerovnik nije pokrenuo neku pravnu radnju – za slučajeve kad vjerovnik “otkrije” da mu prije pet ili deset godina nije plaćen neki račun

• Za Poreznu upravu uvesti obvezu obavještavanja građana o poreznom dugu, nakon tri mjeseca kašnjenja – trenutačno saznaju za njega tek kad su ovršeni

blokirani Najviše u Hrvatskoj U Zagrebu 61.500 blokiranih, dužni 12,3 milijardi kuna

• Uvesti apsolutni minimalni zaštićeni dio dohotka ispod kojeg se ovrha ne smije provoditi (onemogućiti, primjerice, ovrhe na 1000 kuna mirovine)

• Ograničiti visinu kamate maksimalno na iznos glavnice

• Uvesti mogućnost proporcionalne otplate glavnice i kamata

• Za obrtnike vratiti klauzulu da odgovaraju imovinom unesenom u obrt, ne cjelokupnom osobnom imovinom

• Alimentacije i naknade za uzdržavanje koje se ovršuju osloboditi od svih troškova kod naplate (Fina naplaćuje svoje troškove od 170 do 200 kuna po transakciji)

• Uvesti kaznenu odgovornost za neosnovane ovrhe

• Onemogućiti pokretanje ovrhe, a da dužnik o tome nije obaviješten i omogućeno mu je očitovanje

• Dugove prodane agenciji tretirati kao cesiju jer ih je banka već dijelom otpisala – omogućiti naplatu samo iznosa iz takvog ugovora o cesiji

• Onemogućiti prodaju imovine na dražbi za nerealno podcijenjenu vrijednost

• Zabraniti ovrhe nad jedinom nekretninom u svim slučajevima, osim kad su posrijedi krediti podignuti uz nekretninu kao kolateral (stambeni, hipotekarni)

3. Unijeti hitne izmjene u Zakon o osobnom stečaju

• Omogućiti veći broj stečajnih povjerenika koji će biti adekvatno plaćeni iz sredstava za besplatnu pravnu pomoć i sličnih izvora. Trenutačno prvi novac mogu dobiti tek nakon godinu dana od zaključenja stečaja kod stečajeva koji se samo otvore i zatvore, a kod onih koji traju, jer postoji imovina, naplata je nesigurna.

• Omogućiti, uz proporcionalnu otplatu duga različitim vjerovnicima koja već postoji kao opcija, i proporcionalnu otplatu glavnice i ostalih troškova (minimalnih)

• Omogućiti “walkaway” model u osobnom stečaju kod stambenih i hipotekarnih kredita

• Omogućiti ovršenima adekvatno informiranje o osobnom stečaju – je li to za njih dobro rješenje i što ih očekuje

• Nakon izdavanja rješenja o pokretanju stečajnog postupka, nije dovoljno samo izvjesiti rješenje na oglasnu ploču na sudu, nego i obavijestiti dužnika. Sad to nije slučaj i propuštaju rokove za predaju bitne dokumentacije

• Kod stečajeva bez imovine dužnika koji su se samo otvarali i zatvarali, na 100 postotne otpise dugova koje su sudovi prihvaćali, žalili su se vjerovnici jer Zakon o osobnom stečaju ne predviđa 100-postotni otpis duga, nego samo nagodbu, kao što to omogućava Zakon obveznim odnosima. Uskladiti ova dva zakona

• Suci imaju veliku slobodu odlučivanja i ako ne odluče otpisati dugove, onda i nakon izlaska iz stečaja vjerovniku ostaje mogućnost daljnje doživotne ovrhe – kakva je onda svrhe nagodbe i bankrota?

• Regulirati status zateznih kamata tijekom stečajnog postupka – jedan je vjerovnik tražio zbog toga reviziju postupka na Vrhovnom sudu

• U osobnom stečaju prestaje mogućnost naplate alimentacija i naknada za uzdržavanje ovrhom – zaštititi djecu ako roditelj kojeg ovršuju ima primanja

• Osobi u stečaju sud može odobriti bavljenje samostalnom djelatnošću, ali ne može otvoriti djelatnost ako ima porezni dug. Država bi mogla omogućiti otvaranje djelatnosti i tražiti da se dug naplati iz prihoda od nje.

Akcija Spasimo blokirane! Spasimo blokirane! Kako je Večernjak pritisnuo vlast da pomogne ovršenima VLADA UBRZAVA Hitne mjere za blokirane do kraja tjedna? Split: Joško Mikrut ovršen je kao jamac Spasimo blokirane! (8) 'Ovršen sam kao jamac za 342.000 kn glavnice i čak 767.000 kamata'
A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
  • Avatar niwrad
    niwrad:

    Tko hoće financirati blokirane neki ih financira iz svojeg vlastitog džepa. Blokirani pojedinci ne pružaju nikakve javne usluge, dobra ili zaštite građanima i zato nema nikakve osnove da se uzima javni novac i pomaže blokiranima. I ja mogu postati blokiran ... prikaži još!n - sve što moram je uzeti na dug obuću, odjeću, mobitele, hranu, skijanje, stan ili kuću.. prestati plaćati račune i .... sad neka me oni koji izvršavaju svoje obveze financiraju jer sam jadan BLOKIRAN. Mičite svoje prste s javnog novca jer ima i previše lopova koji ga sisaju.

  • dopizdilomi:

    Za početak neka se udruga riješi svoje predstavnice.

  • mikrogrizzly:

    Poruka svima koji redovito, nerijetko uz neimaštinu, plaćaju svoje račune i obveze prema državi, bankama i telekomima - da su ovce na čiju grbaču će sjesti i nepodmireni računi i rate gore spomenutih, tj. država će posredovati u veći viđenom ... prikaži još! obliku poreznih olakšica, ako se oproste dugovi i neplaćeni računi spomenutih, a ovce će biti i dalje redovito šišane drakonskim porezima (PDV 25 % nas stavlja uz bok Danske i Švedske) da se to sve iskompenzira u proračunu kasnije. I takva idila će se i dalje nastaviti - uz gorku spoznaju da je financ. disciplina nepoznat balkanski pojam i da nitko ne može biti terećen za tuđe privatne dugove i nepodmirene kreditne rate jer država je po definiciji res publica, tj. građani su dužni snositi samo troškove državnog aparata, ne da se njihov novac koristi za "ispeglati" obveze drugih građana nastalih po kojekakvim ugovornim privatnim odnosima ili neplaćanjem isporučenih usluga, kao što su komunalije. Ali dug napraviti i ne platiti te prkosno se hvalisati u obližnjem kafiću kako ih je sve zafrkn o - e takvi balkanski likovi nikad ne izlaze iz mode nego još i potpomaže ih država.