Nuklearna elektrana Zaporižja, najveća u Europi s šest reaktora, pretvorena je u bojno polje. Ruske snage okupirale su je u ožujku 2022., a sada riskiraju nuklearni kolaps pokušavajući je spojiti na moskovsku elektroenergetsku mrežu. Posljednji mjesec dana elektrana je bila potpuno odrezana od ukrajinske struje. Rekordnih 30 dana oslanjala se samo na dizelske generatore. "Rusija mora prekinuti ukrajinsku vezu da bi nas priključila na svoju mrežu. To je njezina dugogodišnja ambicija", kaže Mihailo Šuster, nuklearni stručnjak i bivši direktor nabave u ukrajinskoj agenciji Energoatom. "Postavljaju dalekovod iz Mariupolja, ali Ukrajina je već oštetila dijelove infrastrukture", dodao je. Borbe i bombardiranja s obje strane kompleksa i same elektrane, koju su u potpunosti okupirale ruske snage koje su u njezinim zgradama smjestile trupe, prisilili su na "hladno zatvaranje" reaktora.To znači da se njegov nuklearni materijal ne koristi za proizvodnju energije, već ga je potrebno stalno hladiti.Borbe su prekinule opskrbu Ukrajine električnom energijom, što je značilo da se sustav hlađenja mjesec dana morao u potpunosti oslanjati na dizelske generatore koji su pokretali elektranu s ograničenim brojem zaposlenih. Nije jasno je li Rusija uspjela spojiti ukrajinsku elektranu na vlastitu mrežu tijekom 30-dnevnog prekida. Ako bi to učinila, morala bi instalirati pretvaračke stanice kako bi sinkronizirala dvije mreže, piše Independent.
No, nestanci struje u sustavima hlađenja u nuklearnoj elektrani ZN-a, u kombinaciji s gotovo nestankom vode nakon što je Rusija digla u zrak branu Kahova, koja je bila glavni izvor vode za nuklearnu elektranu, izazivaju nervozu među lokalnim čelnicima. Prognani gradonačelnik Enerhodara, grada pored ZNE-a koji je sada također okupiran, rekao je za The Independent da se boji da bi se nuklearni otpad mogao otopiti u podzemne vode oko elektrane, kontaminirati rijeku Dnjepar i na kraju Crno more.
"Brana Kahovka je uništena i nema se čime hladiti. Čak i ako u budućnosti čudesno obnove opremu", rekao je. "U najgorem slučaju, voda će na kraju ispariti iz rashladnog bazena i neće biti ničega što bi hladilo nuklearno gorivo", kaže.
Gradonačelnik Orlov vodi humanitarne programe za tisuće ljudi, uglavnom radnika nuklearne elektrane, koji su pobjegli pred ruskim naletom iz njegova grada na sigurno. Gradonačelnik je podsjetio na katastrofu u Černobilu, katastrofalni kvar reaktora koji je i dalje najgora nuklearna katastrofa u povijesti. "Procijenjena količina nuklearnog goriva tamo je oko deset puta veća nego u Černobilu“, upozorio je.
Mali tim inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju redovito pregledava elektranu i prijavio je vojnu obuku i eksplozije u i oko objekta. Rusko topništvo i minobacači viđeni su kako granatiraju i bombardiraju ukrajinske gradove i sela na suprotnoj obali rijeke Dnjepar. Nakon što je struja vraćena, glavni direktor IAEA-e Mario Grossi rekao je: "Ono što je nekada bilo gotovo nezamislivo – nuklearna elektrana koja redovito gubi napajanje izvan lokacije nažalost je postala uobičajena pojava tijekom ovog razornog rata. Međutim, ovo je bio najizazovniji događaj s gubitkom struje koji smo do sada doživjeli". "Još uvijek ima puno posla kako bi se dodatno smanjili rizici od nuklearne nesreće", dodao je.
Otvori KEKS Pay
Do pojasnimo istinom: ruSSi su minirali i razvalili branu da poplave nizinu prema Khersonu jer nisu imali drugacije nacina zaustaviti ukrainske snage kada su krenule u oslobadanje. Pad vodostaja uzvodno od brane je sprijecio dotok vode za hladenje reaktora jer ta centrala je hladena protocno i zato na fotografijama uz energanu nemamo karakteristicnih velikih rashladnih tornjeva. Spajanje Zaporoske elektrane na "rusku" mrezu je nebuloza jer sva europska mreza je na istoj frekvenciji inace ne bi bilo moguce prikljucivanje i spajanje razlicitih izvora u svrhu trgovine energije. Druga prica je osposobiti elektranu ili samo neke reaktore za komercijalno koristenje i slanje energije u ruSSiju. Za to je potreban ogroman protok vode za hladenje reaktora i hladenje procesne vode do ukapljenja da se moze pumpati nazad u kotlove za proizvodnju pogonske pare. Toliki protok bez izgradnje brane nije praktican pumpama te je jedina solucija izgradnja rashladnih tornjeva koji trebaju puno manje vode nego protocno hladenje.