Dominic Waghorn, urednik međunarodnih odnosa televizijske mreže Sky News ističe u svojoj analizi kako današnji napad dronovima na Poljsku, koji je izazvao diplomatsku i sigurnosnu uzbunu u Europi, istovremeno služi kao test i upozorenje. Također sugerira da će način na koji Europa i NATO reagiraju na ovaj incident biti ključan za buduću sigurnost kontinenta.
Waghorn naglašava da su Rusi vješti u taktici poznatoj kao „rezanje salame“ - strategiji u kojoj se niz manjih, postupnih akcija koristi za postizanje strateškog učinka koji bi otvoreno bio previše provokativan. Ove male provokacije, iako same po sebi često ne izazivaju odlučan odgovor Zapada, postupno pomiču granice i ohrabruju Kremlj na daljnje eskalacije.
Primjeri koje Waghorn navodi uključuju nedavne napade na zgrade Britanskog vijeća i Europske unije u Kijevu, kao i ometanje GPS-a u zrakoplovu visoke dužnosnice EU-a, očito aludirajući na let šefice Europske komisije Ursule von der Leyen. Takve akcije služe kao način testiranja granica zapadne reakcije, pri čemu svaka pojedinačna provokacija ne izaziva ništa više od retorike, no kumulativno dovodi do povećane sigurnosne napetosti.
Putin, kako tumači Waghorn, pokazuje majstorstvo u ovoj igri. Taktika „rezanja salame“ prvi je put demonstrirana 2014. tijekom zauzimanja Krima, kada su niz dvosmislenih vojnih i diplomatskih poteza doveo do minimalnog zapadnog otpora i konačne ruske kontrole nad poluotokom. Napad dronovima na Poljsku, dodaje Waghorn, predstavlja mnogo veći „komad salame“ - izravan test spremnosti NATO saveznika da primijene članak 5. S obzirom na sve, incident je ocijenjen kao namjerna agresija na članicu NATO-a.
Međutim, kako napominje Waghorn, malo je vjerojatno da će ovaj napad odmah aktivirati mehanizam „svi za jednog, jedan za sve“. Ipak, izostanak odlučnog odgovora šalje signal slabosti, što Kremlj promatra kao dragocjenu povratnu informaciju za planiranje daljnjih akcija. Analitičar Sky Newsa dodaje da će, unatoč očekivanim diplomatskim raspravama i prijedlozima novih sankcija, one vjerojatno imati ograničen učinak. Sankcije do sada nisu spriječile sveobuhvatnu rusku invaziju na Ukrajinu, a najdrastičnije mjere – one koje bi ciljale rusku naftnu trgovinu – ostaju neiskorištene zbog američkog protivljenja.
Napad na Poljsku, ističe Waghorn, nosi i upozoravajući ton: postavlja pitanje koliko je Zapad spreman za direktno uključivanje u sukob. Ako je odgovor na ovakav izazov već sada složen, što bi se dogodilo da Europa pošalje trupe u Ukrajinu dok Rusija koristi hibridne taktike? Dvosmislene metode koje Rusi preferiraju mogle bi znatno otežati život NATO-u, upozorava Waghorn, sugerirajući da Moskva zapravo testira granice europskog angažmana prije nego što se situacija dodatno zaoštri.
Europa, prema analizi Sky Newsa, mogla bi učiniti više – od smanjenja ili prekida uvoza ruske energije, koja prema najnovijim procjenama iznosi preko 20 milijardi eura godišnje, do učinkovitijeg korištenja svoje ekonomske snage, koja je 20 puta veća od ruske, za financiranje ukrajinske obrane. No dok se te opcije ne primijene, zaključuje Waghorn, Europa će biti prisiljena „progutati“ još mnogo sličnih, mučnih komada salame.
Otvori KEKS Pay
Trump je pokusao prevesti Rusiju i Putina na svoju stranu i bio im je spreman dati mnoge ustupke. Putin to nije progutao jer bi ga stavilo u direktan sukob sa Kinom. Putin pliva u mutnim vodama i mislim da vremenom postaju sve mutnije za njega. Zapadu ne treba Ukrajina, cak ni cijela, a kamoli samo istocni dijelovi, ali Rusisji znaci mnogo, a razvlacenje rata u nedogled im je preskupo. Ukrajina je vec osigurala solidan budsjet za slijedecu godinu i sa svojom sad vec ratnom ekonomijom, ona moze nastaviti rat, sto je Rusiji jako neugodno. Rusija je izgubila mnogo od svoje kopnene snage, mornarica u Crnom moru je gotovo neupotrebljiva, a i zrakoplovstvo im je reducirano. Sve u svemu preskup rat i za njih.