Bijela kuća i dalje tvrdi da postiže velike uspjehe u svojim tekućim operacijama u Iranu, koje su sada dosegnule mjesec dana trajanja. Ciljevi rata, čini se, stalno se mijenjaju, no koliko je Washington do sada zapravo bio uspješan? Prošao je mjesec dana otkako su SAD i Izrael ispalili prve udare na Iran, pokrenuvši rat koji je destabilizirao regiju, poremetio globalne opskrbne lance i izazvao krizu cijena nafte na međunarodnom tržištu, dok se napadi na energetsku infrastrukturu nastavljaju, a promet kroz strateški Hormuški tjesnac i dalje je blokiran. Američki predsjednik Donald Trump iznio je pet ciljeva koje Washington želi ostvariti prije završetka rata s Iranom. No sada, mjesec dana kasnije, sugerirao je da bi SAD uskoro mogao "smanjivati" operacije, iako neki od ključnih ciljeva ostaju nejasni ili neispunjeni.
Prema većini procjena, američki i izraelski napadi značajno su oslabili iranske vojne kapacitete i ubili velik broj visokih dužnosnika. No ti taktički uspjesi ne znače nužno i ostvarenje svih strateških ciljeva predsjednika. Neki od njih teško su ostvarivi, a ako SAD odustane bez ispunjenih ciljeva, dok Iranska revolucionarna garda ostane na vlasti, Trump bi mogao snositi političke posljedice kod kuće i globalne posljedice zbog odluke o ratu koji je uzdrmao Bliski istok i svjetsko gospodarstvo. Predsjednik SAD-a stalno tvrdi da operacije u Iranu nadmašuju očekivanja i po uspjehu i po brzini. Jedan od glavnih ciljeva bio je uništiti iranske rakete i "sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom", prenosi Euronews. Administracija tvrdi da su ti kapaciteti značajno oslabljeni, no Iran i dalje lansira rakete i dronove, uključujući napade na Izrael, čak i dok Trump govori o pregovorima.
Trump je u četvrtak rekao da je oko 90 posto iranskih raketa i lansera uništeno te da su dronovi i tvornice za njihovu proizvodnju "u velikom padu". Ipak, tijekom proteklog tjedna iranski napadi su se, čini se, intenzivirali, s redovitim lansiranjima dronova i naprednih projektila prema Izraelu i arapskim državama Zaljeva u kojima su američke baze. Uoči obilježavanja mjesec dana rata, raketni napad na američku bazu u Saudijskoj Arabiji u petak je ranio 10 američkih vojnika i oštetio nekoliko zrakoplova, prema američkim dužnosnicima koji su govorili anonimno za AP. Prije prošlog tjedna, ovaj cilj ponekad se navodio kao zaseban, odnosno kao namjera da se "sravni njihova raketna industrija sa zemljom". U drugim slučajevima bio je uključen u prvi cilj - uništavanje iranskih raketnih kapaciteta.
Američko središnje zapovjedništvo navodi da su mete napada uključivale proizvodnju oružja te pogone za proizvodnju raketa i dronova. Ipak, iranski napadi na susjede i Izrael se nastavljaju, a dužnosnici u Teheranu tvrde da mogu ratovati koliko god bude potrebno. Analitičari ističu da Iran godinama masovno proizvodi i skladišti oružje, te da je Trumpov cilj teško ostvariv jer se takvo oružje, posebno dronovi, može proizvoditi u velikim količinama u manjim postrojenjima. Također nije jasno koliko takvih postrojenja postoji. SAD i Izrael brzo su uspostavili zračnu nadmoć nad Iranom, gdje djeluju gotovo bez otpora. Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da je Washington tijekom rata oštetio ili uništio više od 150 iranskih plovila. Nakon što je američka podmornica početkom ožujka torpedom potopila jedan iranski ratni brod, još dva, IRIS Bushehr i IRIS Lavan, uplovila su u luke na Šri Lanki i u Indiji te zatražila pomoć. Nema naznaka da su u međuvremenu potopljeni ili zarobljeni.
Iranska revolucionarna garda ima vlastitu mornaricu koja koristi manja plovila za napade u rojevima i postavljanje mina. Nije jasno koliko je tih snaga ostalo niti jesu li postavljene mine, no iranski projektili i dalje ometaju plovidbu kroz Hormuški tjesnac. Trump je tijekom protekle godine napravio nagli zaokret, nakon što je u lipnju tvrdio da je američka vojska "uništila" iranski nuklearni program, njegovi savjetnici kasnije su upozorili da je Iran svega nekoliko tjedana od izrade bombe, čime su opravdali aktualne operacije. Iranski državni mediji izvijestili su da su u petak napadnuta nuklearna postrojenja - pogon za tešku vodu i proizvodnja "yellowcakea". Izrael je kasnije potvrdio da stoji iza tih napada. Ranije je već izvijestio o napadima na druge nuklearne ciljeve, uključujući ubojstvo vodećeg iranskog nuklearnog znanstvenika.
Jedno od ključnih pitanja rata jest hoće li Trump pokušati zaplijeniti ili uništiti oko 440 kilograma obogaćenog urana kojim Iran raspolaže, a koji bi se mogao koristiti za nuklearno oružje. Trump je u ponedjeljak prvi put rekao da bi SAD mogao preuzeti taj uran, za koji se vjeruje da je skriven duboko ispod planinskog objekta. Naznačio je da bi se to moglo dogoditi kroz dogovor s Iranom. Bez pristanka Teherana, takva operacija bila bi iznimno rizična i zahtijevala bi velik broj američkih vojnika na terenu, upozoravaju stručnjaci. Trump je nedavno dodao i peti cilj: "Zaštititi, na najvišoj razini, naše saveznike na Bliskom istoku, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge. Hormuški tjesnac trebale bi čuvati i nadzirati druge države koje ga koriste, ne Sjedinjene Države!" SAD već ima tisuće vojnika raspoređenih u regiji.
Nije jasno koliko je Trump spreman ići daleko kako bi zaštitio saveznike, a Iran i dalje ima sposobnost napadati te zemlje. Također nije jasno koliko je Washington spreman učiniti kako bi osigurao slobodnu plovidbu kroz Hormuški tjesnac. Trump je više puta mijenjao stav o tome treba li SAD sudjelovati u njegovu osiguranju. Ponovno je produžio rok Iranu za otvaranje tjesnaca do 6. travnja, uz prijetnju napadima na energetska postrojenja. Od početka rata Trump je govorio i o promjeni režima, pozivajući iranski narod da "preuzme vlast", nakon što su izraelski i američki napadi ubili vrhovnog vođu Alija Khameneija i velik dio vrha vlasti. Administracija, međutim, nikada nije izričito navela promjenu režima kao službeni cilj.
Trump je u četvrtak izjavio da je režim "u velikoj mjeri uništen". "Možete reći da imamo promjenu režima jer su ubijeni", rekao je u intervjuu za Fox News. Sada Washington tvrdi da vodi razgovore s dijelovima iste iranske vlasti kako bi se sukob brzo okončao i ponovno otvorio Hormuški tjesnac. Iran, međutim, javno poručuje da ne pregovara s Bijelom kućom. Trump je ranije govorio i o cilju da se Iran spriječi u financiranju savezničkih skupina poput Hamasa, Hezbollaha, Huta i iračkih milicija. Bijela kuća o tome daje malo informacija, iako tvrdi da želi onemogućiti iranske "proxy" skupine da destabiliziraju regiju i napadaju američke snage. Iako su SAD napale proiranske milicije u Iraku, a Izrael pojačava operacije protiv Hezbollaha, nije jasno kako će se trajno zaustaviti iranska potpora tim skupinama. Bijela kuća poručuje da to ostaje ključni cilj te tvrdi da "proxy skupine jedva pružaju otpor jer je američka vojska izuzetno snažna i smrtonosna".
FOTO Najveći američki nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford stigao u Split
Otvori KEKS Pay
