Iako se o toj temi toliko mnogo govori, ukrajinska i europska javnost još uvijek nisu sigurne kako će točno Sjedinjene Države i zapadna Europa zajamčiti Ukrajini da će joj pomoći u slučaju da ju Rusija opet napadne. Ta sintagma – sigurnosna jamstva – došla je u središte svih pregovora, i Kijev na njoj inzistira, no Rusija, SAD i europski čelnici svaki na svoj način tumače ovaj kompleksni mehanizam.
Američki predsjednik Donald Trump, u razgovorima s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, najavio je u ponedjeljak da će SAD sudjelovati u davanju sigurnosnih jamstava Kijevu, ali da će Europa morati podnijeti velik teret. Rekao je da je ruski čelnik Vladimir Putin, tijekom pregovora na Aljasci prošloga tjedna, pristao na to da Ukrajina dobije sigurnosna jamstva, no veliko je pitanje na što Rusi konkretno misle.
Ukrajina se boji da bi sada mogla pristati na mir i teritorijalne ustupke, a da će je onda u budućnosti Rusija pod Putinom ili nekim drugim predsjednikom opet napasti kada joj to bude odgovaralo. Željela je postati članica NATO-a, kako bi dospjela pod nuklearni i vojni štit zapadnog vojnog saveza, no Trumpova je vlada rekla da se to neće dogoditi. Zato Kijev želi neku alternativu – jamstva da će joj Zapad, poglavito SAD, priskočiti u pomoć u slučaju novog napada. Za Kijev bi bilo idealno da dobije jamstva nalik na ona koje imaju zemlje članice NATO-a, tako i Hrvatska, u sklopu članka 5 ugovora koji jamči da napad na jednu članicu znači napad na sve članice. Kada bi Amerika pristala na to, imala bi praktički obvezu da će se njezina vojska sukobiti s ruskom, napadne li ona opet Ukrajinu. No, kako se radi o nuklearnim silama, mogući rat SAD-a i Rusije mogao bi značiti katastrofalnu globalnu apokalipsu pa Washington i Moskva rade sve kako do međusobnog rata ne bi došlo.
Trumpov ministar obrane Pete Hegseth na početku mandata ove vlade eksplicitno je rekao da američki vojnici neće biti razmješteni u Ukrajinu. I prethodna administracija Joea Bidena odbila je bilo kakvu mogućnost slanja američkih vojnika u Ukrajinu.
BBC-jev sigurnosni analitičar Frank Gardner piše o četiri moguće forme sigurnosnih jamstava koje bi SAD i zapadna Europa zajedno mogle pružiti Ukrajini. Prva su vojnici na terenu, i ona je najmanje vjerojatna. Lakše je zamisliti drugu mogućnost: patrole u zraku i na vodi, no postoji velika razlika između izvidničkih letova, koje SAD već izvodi, i mogućnosti oružanih sukoba s ruskom vojskom. Treća mogućnost za jamstva jest obavještajna podrška Ukrajini, koju SAD daje već sada, i s kojom bi mogao pomoći i idući put. Četvrta je pak mogućnost logistička podrška, koju bi također SAD mogao lako ponuditi Ukrajini.
Nakon sastanka s Trumpom, Zelenski je dao dosad najjasniji nacrt kako bi točno mogla izgledati sigurnosna jamstva za Ukrajinu – uključivala bi snažnu ukrajinsku vojsku, sporazum o kupnji američkog oružja te domaću proizvodnju dronova.
"Amerika kao i dosad"
Tijekom različitih faza pregovora, Putin je tražio da Ukrajina pristane smanjiti veličinu svoje vojske kako bi ona navodno predstavljala čim manju prijetnju Rusiji. To je sigurno jedan od razloga zašto Zelenski naglašava da Ukrajini treba ostati snažna vojska. Također je Ukrajinac potvrdio da je Kijev obećao kupiti od SAD-a oružje u vrijednosti od 90 milijardi dolara, i to koristeći europske fondove, o čemu je najprije izvijestio Financial Times. To bi uključivalo borbene zrakoplove i protuzračnu obranu. Također bi Kijev i Washington sklopili sporazum vrijedan 50 milijardi dolara koji bi omogućio ukrajinskim tvrtkama da proizvode dronove. Zelenski očekuje postizanje dogovora o tim sporazumima u sljedećih deset dana.
FOTO 100 najdojmljivijih fotografija susreta Trump - Putin: Pogledajte kako je Aljaska dočekala svjetske lidere
Iako ništa nije definitivno, čini se da je vjerojatnija mogućnost da će sigurnosna jamstva vjerojatnije uključivati pomoć Zapada Ukrajini (u oružju, špijunskim podacima, logistici...) da se brani sama, umjesto obvezivanja drugih zemalja da će ju njihove vojske braniti u slučaju novog ruskog napada.
– Sve to vjerojatno znači da će Amerika nastaviti ono što radi i sada u konfliktu: prodavati oružje, pomagati s obavještajnom potporom, možda čak i zračnom potporom, ali njezina će uloga na kraju krajeva ostati više transakcijska po prirodi – rekao je analitičar američkog instituta Council on Foreign Relations Matthias Matthijs.
Otvori KEKS Pay
Čemu negodovanje ? Pa podijelit ćemo teret u cijeloj EU !malo smanjit plaće i penzije , dignut benzin i evo € !Slava Ukrajini !