Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ova je kriza šansa za gospodarstvo

Trebat će nam još 65 milijardi kuna. Upogonit ćemo i mirovinske fondove, da se oslobodi dio novca kojim se može pomoći gospodarskom oporavku
04. travnja 2020. u 08:57 126 komentara 16981 prikaza
Zdravko Marić
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska je Vlada u suočavanju s opasnostima vezanima za širenje koronavirusa reagirala brzo i smirujuće na oba polja, i zdravstvenome i ekonomskome. Donosimo razgovor s ministrom financija Zdravkom Marićem, koji iznosi najpreciznije podatke i planove kako će se država nositi s posljedicom blokade gospodarskih aktivnosti. Dosad je isplatu minimalne plaće zatražilo 75 tisuća tvrtki za 443 tisuće radnika.

Zagreb: Premijer Andrej Plenković predstavio novi paket mjera za gospodarstvo Mjere za gospodarstvo 10 ključnih pitanja o otpisu poreza i plaćama

Razmjeri krize - globalno, u EU i u Hrvatskoj su bez presedana u povijesti. Kakvo je vaše viđenje trenutačne situacije?

Pandemija koronavirusa nedvojbeno je najgora globalna zdravstvena kriza našeg vremena. Svijet se upravo suočava i s materijalizacijom njenih ekonomskih posljedica čiji su razmjeri i vremensko trajanje još uvijek neizvjesni, ali će, po svemu sudeći, posebice u kratkom roku, biti bez presedana i značajniji od globalne financijske krize 2008. Posebnost ove ekonomske krize je simultanost i globalna rasprostranjenost udara s obzirom na to da će baš sve svjetske zemlje, u relativno kratkim vremenskim razmacima, snositi manje ili veće posljedice. Dodatni je problem da su u kratkom roku potencijalni zdravstveni i ekonomski učinci suprotstavljeni, što dovodi do problema upravljanja krizom, pri čemu smo vidjeli kako se nisu sve države odlučile za istu strategiju borbe s krizom. Hrvatska je pravodobno prepoznala opasnosti zaraze i posljedice koje mogu nastupiti kako za zdravlje tako i za život naših sugrađana i u ovoj krizi pokazuje svoje najbolje lice, discipliniranost, solidarnost i odgovornost, po čemu se vidi da smo uspješniji od puno bogatijih zemalja. Kao što smo pravodobno prepoznali epidemiološke opasnosti, tako smo pravodobno prepoznali i reagirali na izvjesne negativne ekonomske posljedice. Najveći izazov u ovoj situaciji je neizvjesnost do kada će ova kriza trajati. O duljini njena trajanja ovisit će zdravstvene, socijalne i ukupne gospodarske posljedice. Dobro je što ovaj put krizu dočekujemo spremniji i otporniji. Hrvatska je imala lošu i dugu epizodu kontinuiranog gospodarskog pada, međutim, u posljednjih nekoliko godina uz održiv gospodarski rast konsolidirali smo javne financije, čime smo stvorili fiskalni prostor za brzu i snažnu fiskalnu potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti.

Što vam pokazuju najnoviji podaci o fiskalizaciji, gdje je sve stalo, a u kojim područjima i djelatnostima aktivnost teče koliko-toliko normalno?

Kada gledamo iznose fiskaliziranih računa, koji u ovom trenutku daju najprecizniju sliku kakva je razina aktivnosti u ekonomiji, od uvođenja mjera restrikcije rada i kretanja do danas zabilježen je pad iznosa fiskaliziranih računa u svim djelatnostima gotovo 44%. Pri tome je najznatniji pad od oko 90% zabilježen u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, poslovanju nekretninama te ostalim uslužnim djelatnostima, dok je u djelatnosti trgovine na malo zabilježen pad od gotovo 30%.

Ursula von der Leyen Borba s koronakrizom EK predstavila drugi set mjera za pomoć državama članicama: Trošite sve što imate

Reakcija Vlade na krizu, kad je posrijedi gospodarstvo, ne odudara bitnije od reakcije drugih europskih zemalja; kad je riječ o plaćama, bili ste i brži od ostalih.

Vladine gospodarske mjere prije svega su usmjerene na očuvanje radnih mjesta i osiguravanje likvidnosti. Iznos potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom je s početnih 3250 u ožujku povećan te će u travnju i svibnju iznositi 4000 kuna, a poslodavci koji koriste tu mjera bit će oslobođeni troškova pripadajućih doprinosa. Uz to, porezne obveznike kojima je rad zabranjen, odnosno ako im je rad onemogućen ili znatno otežan u cijelosti ili djelomično oslobađamo plaćanja javnih davanja koja dospijevaju tijekom ova tri mjeseca. Kad gledamo dosadašnju provedbu samo ove dvije mjere vidljivo je da se za korisnike prijavilo više od 67.000 poduzetnika kod kojih je zaposleno više od 400.000 ljudi. Kriteriji za korištenje jedne i druge mjere su vrlo fleksibilni, a sama provedba mjere je relativno jednostavna s vrlo malo administriranja. Upravo su krenule i mjere moratorija na kreditne obveze kako poduzeća pogođenih koronavirusom tako i građana, a duboko se nadam i vjerujem da će brzo i efikasno zaživjeti kreditna aktivnost banaka za nužna obrtna sredstva za isplate plaća, dobavljača i ostalih. Pozivam banke da također budu maksimalno susretljive u smislu kriterija i procedura prema svojim sadašnjim i budućim klijentima. HBOR i HAMAG će sudjelovati svojim sredstvima, ali i jamstvenim shemama koje bi trebale doprinijeti što povoljnijim uvjetima kredita. U odnosu na PDV, plaćanje porezne obveze odgađa se sve dok se ne naplate izdani računi. Iako u ovom trenutku ne možemo procijeniti potražnju za kreditima banaka za likvidnost te, kada zbrojimo i brojne sektorske mjere pojedinih gospodarskih resora, možemo zaključiti kako ukupne potpore gospodarstvu iznose oko 9% BDP-a po čemu se, u usporedbi s drugim zemljama, ubrajamo u sam vrh europskih država. Međutim, ne trebamo imati iluzije da se ova kriza neće negativno odraziti na ukupna primanja značajnog dijela naših ljudi pa ćemo u idućem razdoblju raditi na mjerama koje bi još više pomogle građanima nositi se s posljedicama ove krize.

Gari Cappelli Ministar turizma Gari Cappelli 'Moramo biti spremni za trenutak kad se ponovo počne putovati, nije sve izgubljeno'

U pitanju su deseci milijardi kuna. Gdje se namjeravate zadužiti? Koliko možete povući sredstava iz domaćih financijskih izvora, iz obveznica, iz EU?

Uzevši u obzir posljedice ekonomske krize, smanjenje gospodarske aktivnosti i posljedično smanjenje proračunskih prihoda, za ukupne proračunske izdatke u idućem tromjesečnom razdoblju koje uključuju financiranje već spomenutih potpora, isplatu mirovina i socijalnih naknada, plaće u javnom i državnom sektoru te obveze iz prethodnog razdoblja koje nam dospijevaju procjenjujemo da ukupno moramo dodatno osigurati gotovo 65 milijardi kuna što je cca 45% ovogodišnjeg državnog proračuna. Gledajući kroz prizmu ove krize i posljedice koje su već nastale, kao i one koje još ne možemo uopće sagledati od samog početka ove krize isticao sam da se s njenim ekonomskim posljedicama nećemo moći nositi samo i isključivo mjerama fiskalne politike nego da je nužno sinkronizirano djelovanje s monetarnom politikom. Stoga nam je trenutno fokus na domaćem tržištu gdje smo se u proteklih nekoliko dana osigurali iznos od šest milijardi kuna za podmirivanje dijela obveza za travanj. To je put kojim ćemo nastaviti i u sljedećim fazama. Vodimo razgovore i s različitim međunarodnim financijskim institucijama, a svakako računamo na potporu Europske unije kroz osiguravanje maksimalne fleksibilnosti preostalih sredstava iz EU fondova, ali i na dodatnu likvidnost kroz netom predložene financijske programe i instrumente Europske komisije. Proteklih su se nekoliko dana i međunarodna financijska tržišta počela otvarati i mi ćemo biti spremni i za taj iskorak. Znatno smo popravili svoj status i sliku u međunarodnoj financijskoj zajednici i siguran sam da će ta činjenica u ovim okolnostima dodatno pomoći.

Kakvi su planovi vezani za drugi stup i imovinu u mirovinskim fondovima, jesmo li došli u situaciju da se ide u podržavljenje kao što neki predlažu?

Ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas je zamislivo. Mirovinski fondovi upravljaju s oko 110 milijardi kuna imovine, najveći dio toga je u državnim obveznicama. Sve je na stolu. Za prvu ruku, mogu reći da ćemo svakako upogoniti i mirovinske fondove, da se oslobode ta sredstva i dio tog novca, da se može na isti način disperzirati i pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva.

HZZ fiskalna politika polovična Ovu krizu prebrodit ćemo lakše nego onu iz 2008.

Kako balansirati mjere u privatnom i javnom sektoru?

Svaki se teret lakše podnese kad se podijeli, pa ćemo tako i ovu krizu iznijeti solidarno i zajednički. I tu ne mislim samo na odnos privatnog i javnog sektora, već i unutar svakog od spomenutih. Imamo pojedine gospodarske subjekte koji trenutačno ne rade i svi mi koji i dalje možemo stvarati ekonomsku vrijednost moramo potegnuti i više kako bismo nadomjestili taj manjak. Što se tiče samog javnog sektora i funkcioniranja proračuna, uz osiguranje sredstava bilo je očekivati da ćemo krenuti u proces smanjivanja proračunskih izdataka na najmanju moguću mjeru. S tim ciljem, a kako bi se optimalno iskoristio ograničeni fiskalni potencijal, predložili smo niz mjera za smanjenje rashoda kako bismo se mogli na što učinkovitiji način nositi sa situacijom u kojoj s jedne strane moramo osigurati sredstva za financiranje mjera i aktivnosti pomoći gospodarstvu, ali što je još i važnije, osigurati sredstva za borbu protiv širenja epidemije i zaštitu zdravlja naših građana. Nastavak provedbe investicijskih projekata, posebno onih sufinanciranih iz fondova EU nije upitan, ali nas trenutačna situacija primorava da detaljnije pratimo dinamiku njihova izvršenja kako bi osigurali likvidnost za njihovu provedbu. S druge strane, treba izbjeći situacije da se sredstva isplaćuju za one projekte za koje nisu izvjesni rokovi izvršenja uzimajući u obzir izmijenjene okolnosti. Što se tiče plaća i materijalnih prava zaposlenih u državnoj i javnoj upravi otvorit ćemo razgovore sa sindikatima i očekujemo razumijevanje te ćemo u tom smislu, uvjeren sam, usklađeno poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s novonastalom situacijom.

U svijetu se brojne tvrtke hitno stavljaju na raspolaganje državama i proizvode medicinsku opremu. Kod nas su prvi na takvu ideju došli studenti. Printaju respiratore. Brzo je reagirala i tekstilna industrija, dok su ostali uglavnom 'raspalili' po državi. Zar nemamo industrije koja bi mogla priteći ili je ponestalo inicijative?

Poslije ove krize koja, nadajmo se, neće dugo trajati nište više neće biti isto niti bi smjelo biti isto. Puno sam puta već do sada rekao da je ova kriza ujedno nova šansa i iz ovoga kroz što svi skupa prolazimo moramo izvući odgovarajuće pouke pa i smjernice za našu buduću ekonomsku politiku. Ograničena sredstva koja ćemo imati na raspolaganju u idućem razdoblju više nego ikada će od nas zahtijevati racionalno ponašanje. Učinkovitost mora sada, ali i u buduće biti prvi i osnovni preduvjet svih naših daljnjih postupanja. Brza reakcija i prilagođavanje novim situacijama te uvjetima poslovanja odlika je koja će odvajati uspješne od manje uspješnih, ne samo u svijetu poduzetništva nego i u javnom sektoru. Već smo sada naučili da se brojne usluge države mogu riješiti elektroničkim putem i siguran sam da će i određene procedure koje smo u ovim posebnim okolnostima pojednostavili ostati takve i trajno. Hrvatsko gospodarstvo danas karakterizira relativno niska zastupljenost industrije u dodanoj vrijednosti, a visoka zastupljenost sektora usluga, uz nizak udio robnog izvoza u BDP-u te znatnu uvoznu ovisnost, i zato u budućnosti moramo raditi na tome da se to promijeni. Bit će nužna transformacija domaćeg gospodarstva u smjeru veće izvozne orijentiranosti, ali i iskorištavanja naših komparativnih prednosti. Ova je kriza pokazala kolika je važnost poljoprivrede i prehrambene industrije u osiguranju dostatnih potreba za naše stanovništvo jer u slučaju poremećaja transporta i eventualnih zatvaranja granica izuzetno je važno imati dovoljne količine prehrambenih proizvoda iz domaćih izvora. Također se pokazala važnost domaće farmaceutske industrije, uključujući proizvodnju lijekova, zaštitnih sredstava i medicinske opreme. IT industrija i digitalizacija se pokazala iznimno važnom i spremnom da sve mjere, kako epidemiološke tako gospodarske, možemo implementirati brzo i učinkovito, a njihova prilagodljivost je omogućila da se privatni i javni sektor relativno bezbolno prilagodi radu na daljinu. To su samo primjeri u kojem bi smjeru trebala ići izrada buduće gospodarske strategije i mjere gospodarske politike.

Zagreb. Sabor o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o lokalnim izborima SABOR Oporba podržava Vladine mjere, ali najavljuje amandmane za njihovo poboljšanje

Formira li se nacionalni savjet, stožer, kako gledate na tu ideju?

Premijer i mi ministri iz gospodarskih resora u dnevnoj smo komunikaciji i ja svima njima zahvaljujem na angažmanu i podrški svim mjerama. Želimo čuti i druga razmišljanja, preporuke, kritike i tu bih zahvalio i svima drugima koji su svojim idejama i prijedlozima pomogli u osmišljavanju mjera za pomoć gospodarstvu. Na tom tragu očekujem i eventualno formiranje savjeta ekonomskih stručnjaka, znanstvene zajednice i dokazanih gospodarstvenika. Svatko je dobrodošao tko može i želi dati doprinos kreiranju i valorizaciji sadašnjih i budućih mjera, posebice kad otvorimo raspravu pod radnim naslovom što i kako nakon krize. Upravo o tom „danu nakon", ali i godinama nakon, o čemu sam dosta razgovarao s premijerom i slažemo se da Hrvatska zaista ima veliku priliku.

Poslije zdravstvene krize budimo spremni na leteći start

Doživljavate li se kao knjigovođa?

Nisam nikakav guru javnih financija ni makroekonomije, sa mnom radi cijeli moj tim. I javni i privatni sektor, kao i akademska zajednica, imaju svojih prednosti i mana. Ja sam u svome dosadašnjem radu i u provedbi porezne reforme bio vrlo sretan kada smo imali u našem timu i predstavnike struke koji su nam pomogli doći do najboljih rješenja. Za razliku od mnogih, koji na ovu krizu i njene posljedice gledaju iz udobnih fotelja i imaju čisti kontemplativan odnos prema krizi i njenim posljedicama pa si mogu dopustiti veliku slobodu u predlaganju određenih mjera, moja je pozicija takva da sloboda ne ide bez odgovornosti. Sve mjere iz paketa za pomoć gospodarstvu nisu se mogle donijeti bez kakvog takvog jamstva da za njihovu provedbu možemo osigurati i njihovo financiranje. No, završit ću pozitivnom porukom svima nama. Kad zdravstvena kriza završi, budimo spremni za leteći start i ubrzani razvitak hrvatskog gospodarstva.

PRATITE UŽIVO
Glasali Plenković, Bernardić, Škoro... Raspudići stigli s bebom. Na jednom biralištu intervenirala hitna pomoć
LJETNE PREHLADE
I dalje je važno paziti na zdravlje, pogotovo na higijenu nosa
  • dingdong:

    "Ova je kriza šansa za gospodarstvo" Je, bila bi sansa da vec jednom konacno stanete tom uvoznickom lobiju na kraj! Investicije u poljoprivredu ravno nuli, polja pusta ljudi pobjegli trbuhom za kruh. Mozda danas nekom ministru dode iz dupeta u ... prikaži još! glavu, bilo bi vrijeme!

  • kronika20:

    Ovo je prilika da se barem dio ogromnog balasta na proračunu očisti

  • Smoking:

    Ovo je prilika da se romima uvedu vauceri, da se drzava maksimalno digitalizira tj da se skrese broj zaposlenih uhljeba, opcina, zupanija i naravno broj saborskih zastupnika, ministarstava itd. Ali u RH nikaj od toga lakse je uzeti iz 2 ... prikaži još! mirovinskog stupa i zatrajhati lo i