Poljski premijer Donald Tusk je početkom veljače je preko socijalne mreže ponosno prenio članak iz njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga pod naslovom „Poljaci dolaze". Komentirao je riječima: „Pogledajte kako se taj izraz promijenio u posljednjih 30 godina. Njemački mediji izvještavaju kako naše tvrtke sve češće preuzimaju etablirane zapadne brendove — a ne obratno. Poljska postaje ono što jest!"
Članak njemačkog lista javlja o sve jasnijem trendu: poljske tvrtke kupuju udjele i preuzimaju kompanije na Zapadu, među njima i mnoge u Njemačkoj. Prema podacima koje je prikupio Bloomberg, poljske su tvrtke prošle godine najavile 22 preuzimanja u zapadnoj Europi — najviše otkako se takva statistika vodi. Devet tih poslova se odnosi na tvrtke u Njemačkoj.
Dominik Kopiński, savjetnik Poljskog ekonomskog instituta i profesor ekonomije na Sveučilištu u Wrocławu je uvjeren kako i takvi napisi označavaju „prekretnicu“ u gospodarskim odnosima Poljske i Njemačke. „Prije dvadeset godina, kad je Poljska tek ulazila u EU, teško bi se mogao uopće zamisliti takav scenarij", rekao je za DW. Ali novi naraštaj poljskih poduzetnika više uopće ne mari za nekadašnje stereotipe o poljskom gospodarstvu i njegovoj inferiornosti prema Zapadu: „Ne osjećaju nikakav kompleks ni strah. Reagiraju kad im se ukaže prilika i - što je još važnije, probijaju put drugima i služe kao primjer", uvjeren je profesor. „Ako se ovo nastavi, možda to nije tek niz pojedinačnih preuzimanja, nego generacijski pomak u tome kako poljske tvrtke vide svoje mjesto u Europi“, dodaje Kopiński.
Prirodan rast
Jedna od poljskih tvrtki koja je aktivna u preuzimanjima je Spyrosoft Group, IT kompanija srednje veličine sa sjedištem u Wrocławu. Ona je nova vlasnica berlinske tvrtke embeddeers GmbH, specijalizirane za razvojne usluge u automobilskoj industriji. Spyrosoft je u završnoj fazi kupnje još jedne njemačke tvrtke.
U studenome 2025. kupila je i američku tvrtku Carimus, digitalnu agenciju iz Sjeverne Karoline. „U jednom trenutku tvrtke više ne mogu rasti samo organski, nego moraju kupovati druge kompanije", objašnjava novinarima DW Kevin Dabrowski, partner zadužen za marketing u Spyrosoftu. „Imamo oko 2.000 zaposlenih — nismo giganti, ali nam takva preuzimanja omogućuju brzinu rasta koja nas zadovoljava.“
Drugi dio njihove strategije je ulazak u već razvijena lokalna tržišta umjesto pokretanja posla od nule. „To nam pomaže da rastemo, širimo se i pronalazimo zanimljive klijente i destinacije“, kaže Dabrowski. „Lokalna prisutnost se pokazala važnom u zemljama poput Njemačke, Velike Britanije ili SAD‑a. Smatramo da je ključno biti ondje i fizički prisutan.“
Treba se i odvažiti krenuti u inozemstvo
Kopiński smatra da je još prerano tvrditi kako se radi o jasnom trendu, ali smatra da se to zapravo već odavno trebalo početi događati: „Više poljskih tvrtki koje rade u inozemstvu, traže akvizicije i jače se uklapaju u europski tržišni ekosustav — to je nešto što smo već trebali gledati“, kaže. No preduvjet je i brz gospodarski rast Poljske i stalno približavanje standardu zapadne Europe. Prošle godine je poljski realni BDP porastao je 3,6%, oko dva postotna boda više od prosjeka EU.
Otkako je 2004. ušla u EU, Poljska je imala prosječni godišnji rast od gotovo 4%, a stopa rasta dodatno se ubrzala u proteklom desetljeću. Poljsko tržište kapitala također snažno raste. Ključ uspjeha, kaže Kopiński, jest snažno domaće tržište. „To je veliko tržište koje i brzo postaje još snažnije, šesta najveća ekonomija EU. Mnogim poljskim tvrtkama je to doslovno ono što donosi jelo na stol." A uputiti se preko granice je velik korak: „Većina poljskih tvrtki nema prirodni nagon tražiti ‘hljeba preko pogače' u inozemstvu ako već dobro posluju kod kuće. Za izlazak van treba mentalitet poduzetnika, ali i manje straha prema riziku."
Dabrowski dodaje da je važno razumjeti da se mijenja i struktura poljskog IT‑sektora: Poljska više nije „zemlja jeftinih IT‑usluga". „Tako su nas nekoć vidjeli, ali sada više nismo to tržište — ta se percepcija seli u Indiju“, kaže on. „Tamo se danas dobivaju cjenovno najpristupačnije IT usluge, a Poljska više nije to mjesto.“
Kopernikanski obrat ulaganja
Treba još vidjeti hoće li Poljska u doglednoj budućnosti postati zemlja koja više ulaže u inozemstvo nego što strane tvrtke ulažu u Poljsku. Strana izravna ulaganja u tu zemlju su se zapravo 2024. smanjila – ali tako je i u mnogim europskim državama. Prema Katarzyni Rzentarzewskoj iz Erste Group, razlozi su rast troškova rada, visoke cijene energije i visoki troškovi servisiranja duga zbog kamatnih stopa.
Kopiński ističe da je Poljska dugo bila regionalni lider u privlačenju stranih ulaganja i u tu zemlju je od pada komunizma 1989. uloženo oko 370 milijardi eura. On misli da nedavna preuzimanja možda upućuju na dugo očekivani zaokret. „U razvoju zrelijih ekonomija obično postoji trenutak kad brzo počnu rasti ulaganja u inozemstvo", objašnjava profesor ekonomije. Na kraju dosegnu — a ponekad i premaše — razinu stranih ulaganja koja dolaze u zemlju. Poljska je dugo čekala taj preokret, a i profesor se nada: „Možda se upravo sada počinje događati pred našim očima.“
FOTO Radnici uklanjaju azbest sa Vjesnika
Otvori KEKS Pay
Poljaci su bili u socijalizmu dok su bili u ruskom zagrljaju i onda su imali jaki sindikalni antikomunisticki pokret. Pola Hrvata jos kuka za propalim socijalistickim samoupravljanjem i sa sjetom prica kako je u Jugi bilo bolje. Puno ih jos odlucuje o smjeru drzave. Zato i tapkamo u mjestu i imamo klimu u drustvu kako se nista ne isplati radit. Protiv smo svega i samo kukamo na skupocu, vladu i premijera.