Rusija je u ponedjeljak napokon priznala, kroz usta glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, da vodi energetski rat protiv Europe. I da najprije postupno smanjenje, a sada i puna obustava isporuke ruskog plina kroz Sjeverni tok 1, najveći plinovod koji povezuje Rusiju s Europom, nema veze ni s tehničkim održavanjem ni s popravcima turbine, nego Rusija to radi kako bi prisilila Zapad na prekid podrške Ukrajini, na koju je Rusija izvršila agresiju. Sjeverni tok 1 neće raditi dok se ne povuku zapadne sankcije protiv Rusije, rekao je Peskov.
Tihi energetski rat, koji u kremaljskim glavama očito traje još od ljeta 2021., kad je Gazprom počeo povlačiti poteze koji su podizali cijenu plina u Europi, sada dakle prerasta u otvoreni energetski rat. Europu, nažalost, čeka energetska kriza kakva nije viđena od naftnih šokova 1970-ih, prognozira think-tank institut Bruegel. Svi se slažu u tome da slijedi kriza i teška zima, i to ne jedna zima, ova nadolazeća, već nekoliko zima. Ono oko čega se svi u Europskoj uniji tek trebaju složiti jest kakvim sve zajedničkih, europskim mjerama mogu biti ublaženi učinci te krize. Već je uveden niz nacionalnih mjera pomoći kućanstvima i gospodarstvu u raznim državama članicama. Ali, kao i na početku globalne pandemije, nekoordinirane nacionalne mjere takvih razmjera stvaraju rizik od fragmentacije jedinstvenog tržišta. Do srijede sljedećeg tjedna, kad predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Strasbourgu drži godišnji govor o stanju Unije, ideje koje sada kolaju bit će, neslužbeno doznajemo, pretočene u formalne prijedloge koji bi trebali biti usvojeni na razini Vijeća EU, svih 27 država članica, vrlo brzo. Osim ako se Viktor Orbán ne sjeti da mu nešto od predloženog ne odgovara, kao što se sjetio kod usvajanja embarga na uvoz ruske nafte (koji tek počinje stupati na snagu 5. prosinca).
Pogrešna i kratkovidna EU politika slomit će se na najsiromašnijim pothlađenim građanima ove zime!