ZAGREB - Otpečaćivanjem četrnaest golemih drvenih sanduka i jedne manje kartonske kutije s rukopisnom ostavštinom Miroslava Krleže, jučer je u Zbirci starih i rijetkih knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici otkrivena jamačno najčuvanija hrvatska književna tajna u posljednja dva desetljeća.
S jučer navršenom 20. obljetnicom smrti najvećega hrvatskoga pisca 20. stoljeća, istekla je, naime, i dvadesetogodišnja zabrana pregledavanja njegovih zapečaćenih rukopisa, koju je sam pisac izričito zatražio u svojoj oporuci. Simboličnome činu otvaranja javnosti najdragocjenije ne samo književne, nego i općekulturne građe širega povijesnoga i političkoga značenja našega vremena, u središnjoj je hrvatskoj knjižnici, uz najistaknutije proučavatelje Krležina opusa iz Hrvatske i prevoditelje njegova djela na strane jezike te brojne kulturne i javne djelatnike, bio nazočan i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Uz vidljivo uzbuđenje svih sudionika "jedinstvenog i neponovljivog čina", kako je rekao dr. Josip Stipanov, glavni ravnatelj ustanove u čijim je trezorima građa bila pohranjena 20 godina i gdje će se, po darovnome ugovoru, kao vlasništvo Knjižnice i ubuduće čuvati, sanduke je rezanjem vrpci otvorio dr. Krešimir Vranešić, univerzalni nasljednik Krležine ostavštine.
Godinu dana za razvrstavanje građe
Brojne televizijske kamere i bljeskalice fotoreportera bacile su prvi put poslije 20 godina svjetlo na građu koju je Krleža svojevoljno, njegovim riječima rečeno, privremeno "bacio u mrak". Okupljeni krležolozi i novinari, koji su pohrlili prema otvorenim sanducima, očekuju da će novo svjetlo i u metaforičnom smislu pasti na Krležin opus i njegovo doba kad se ti rukopisi sustavno pregledaju i prouče. Šira će javnost još najmanje godinu dana ostati uskraćena za punu informaciju o sadržaju sanduka. Jučer su građu smjele dotaknuti samo knjižničarke opremljene bijelim rukavicama. Jednako oprezno s njom će se postupati i pri razvrstavanju, sistematiziranju građe po pravilima knjižničarske struke, podrobnom popisivanju i sastavljanju kataloga svega nađenog, što će se obavljati i uz sudjelovanje književnih znanstvenika. Za taj je golemi posao određen jednogodišnji, mnogi kažu prekratak rok, a zatim će građa biti dostupna proučavanju i objavljivanju.
Prvi pogled na vrh dupkom ispunjenih sanduka svjedoči o raznovrsnosti i opsegu građe. Viđeni su, među ostalim, Krležini autografi romana "Banket u Blitvi", peti svezak "Zastava" te osobito zanimljive bilježnice s popisom i opisom likova u "Zastavama" kao svojevrsnom galerijom ispisanom Krležinim urednim, sitnim rukopisom, pa nekoliko svezaka dnevničkih zapisa, rukopis "Djetinjstva u Agramu", leksikografske marginalije, politička esejistika (među ostalim i o Stjepanu Radiću), fascikl naslovljen "J. Broz Tito", još jedan s naslovom "Lj. B." (vjerojatno o slikaru Ljubi Babiću), tekst "Hrvatsko nacionalno pitanje" iz 1922. godine, rukopis znamenitih "Balada Petrice Kerempuha", obilna korespondencija (među kojom je akademik Ivo Frangeš odmah ugledao svoju razglednicu koju je sedamdesetih godina poslao Krleži iz Budimpešte)...
Izložba Krležinih knjiga
Petnaestak krležologa, uz pozdravnu riječ ministra kulture dr. Antuna Vujića, sudjelovalo je zatim na okruglom stolu o recepciji Krležina djela od autorove smrti do danas, a predsjednik Mesić otvorio je u predvorju Knjižnice izložbu Krležinih knjiga, rekavši među ostalim da su teme o kojima je Krleža pisao prije mnogo godina, rat, socijalna i politička previranja, valorizacija naslijeđa, europske paralele, dio naše nedavne povijesti i suvremenosti, što Krležu predstavlja kao univerzalnog intelektualca enciklopedijske erudicije koji nadrasta okvire svoga vremena.
Mirjana Jurišić
Otvori KEKS Pay
