Nakon gotovo pola stoljeća otkako je u funkciji, odlagalište otpada na Ilovcu u Karlovcu ovog će rujna trajno biti zatvoreno za tu djelatnost i ući će u postupak sanacije, a potom monitoringa koji će trajati 30 godina. Ilovac je napunio svoje kapacitete, brdo koje se uzdiglo na mjestu nekadašnjeg bajera, na samom ulazu u Karlovac starom cestom D1, ostat će trajni podsjetnik da način zbrinjavanja otpada koji, otvaranjem Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori, odlazi u povijest.
Takvu sudbinu doživjet će sva odlagališta otpada diljem Hrvatske, a centri bi trebali biti mjesto gdje se izdvojeni komunalni otpad – bez plastike, papira, biootpada, baterija i sveg ostalog otpada koji se ne može reciklirati – ne odlaže, već se njime gospodari tako da ga se mehaničko-biološki obradi, smanji i tek onda odloži u za to predviđene kazete. Iz Ministarstva zaštite okoliša napominju da zatvaranje odlagališta znači trajni prestanak zaprimanja otpada i da vode evidenciju o tomu koliko ih je do sada zatvoreno.
Povećati reciklažu
– Stanje odlagališta u Hrvatskoj može se pratiti u godišnjim izvješćima o odlaganju i odlagalištima otpada koja su dostupna na našem portalu Informacijski sustav gospodarenja otpadom – ISGO. Prema izvješću za 2024., od 2005. do 2024. godine ukupno je evidentirano i prati se 318 lokacija službenih odlagališta. U 2024. godini otpad se odlagao na 83 odlagališta otpada. Vezano za provedbu postupaka sanacije na odlagalištima na koja se odlagao komunalni otpad, u 2024. godini pripremu sanacije prijavilo je 10 odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 22 odlagališta, a status saniranih imalo je ukupno 40 odlagališta. Nakon dovršenih postupaka sanacije, na 40 saniranih lokacija nastavlja se s odlaganjem na sanitarni način. Od ukupnog broja zatvorenih odlagališta (235), krajem 2024. godine na 46 odlagališta sanacija je bila u pripremi, u tijeku je bila na osam odlagališta, na 181 odlagalištu je završila. Ukratko, sanacija odlagališta provodi se kontinuirano i završena je ili je u tijeku na 81% svih, aktivnih i zatvorenih službenih odlagališta na području RH, dok se na preostalim odlagalištima priprema – napominju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Odlagališta prestaju s radom kada se ostvare uvjeti za zatvaranje propisani u dozvoli za gospodarenje otpadom ili u roku do 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom na kojem se zbrinjava komunalni otpad iz jedinice područne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište. Hrvatska, naime, prema planu gospodarenja otpadom, do 2035. godine treba smanjiti odlaganje otpada na 10 posto i povećati recikliranje na 65 posto; 2024. smo bili na 51 posto odlaganja otpada i 37 posto recikliranja komunalnog otpada. U tome bi važnu ulogu trebalo imati 11 centara za gospodarenje otpadom, od kojih su trenutačno četiri u funkciji, četiri u izgradnji, a tri u fazi pripreme. Kako se koji centar otvara, odlagališta se zatvaraju.
– U postupku zatvaranja odlagališta nadležno tijelo županije koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom za određeno odlagalište otpada obvezno je za sva zatvorena odlagališta obaviti pregled odlagališta, procijeniti sva izvješća osobe koja upravlja odlagalištem i o tomu obavijestiti osobu koja upravlja odlagalištem. Nakon zatvaranja odlagališta, tvrtka koja njime upravlja odgovorna je za održavanje odlagališta, provedbu propisanih mjera za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš te kontrolu nakon zatvaranja određenom dozvolom za gospodarenje otpadom, poput mjerenja meteoroloških parametara, koncentracija odlagališnih plinova, parametara procjedne vode, stanja površinske vode, parametara podzemne vode, potom praćenja podataka o tijelu odlagališta otpada, odnosno slijeganju razine tijela odlagališta. Osoba koja upravlja odlagalištem obvezna je rezultate kontrole dostaviti nadležnom tijelu koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom u roku od 30 dana od isteka tekuće godine. U slučaju uočenih neočekivanih štetnih utjecaja na okoliš, osoba koja upravlja odlagalištem koje je zatvoreno obvezna je bez odgode obavijestiti nadležno tijelo koje je izdalo dozvolu i nadležnu inspekciju kako bi se na vrijeme poduzele korektivne mjere – navode iz Ministarstva. Ističu da je vremensko razdoblje u kojem je osoba koja upravlja odlagalištem nakon njegova zatvaranja obvezna osigurati navedene propisane obveza najmanje 30 godina za zatvoreno odlagalište neopasnog ili opasnog otpada, a za zatvoreno odlagalište inertnog otpada to razdoblje je najmanje deset godina.
Nadzor 30 godina
– Odlagališta se zatvaraju, saniraju i prate sukladno propisanim uvjetima kako bi se spriječio negativan utjecaj na okoliš i kako ne bi došlo do bilo kakvih problema. Sanacija je odlagališta tehničko-upravni proces koji se provodi u fazama, odnosno to je građevinski projekt koji uključuje tehnički i okolišni aspekt. Saniranjem se zatvoreno odlagalište stabilizira, izolira od okoliša, opremi sustavima kontrole plina i voda i nadzire se najmanje 30 godina kako više ne bi predstavljalo prijetnju ljudima i okolišu. Preduvjet za sanaciju jest prestanak odlaganja otpada. Tehnički dio sanacije uključuje stabilizaciju tijela odlagališta koja sprečava odrone, ugradnju sustava za odlagališni plin i sustava za procjedne vode koji se ne smiju ispuštati u okoliš te izgradnja završnog pokrova, takozvani brtveni sustav, koji sprečava prodor kiše, širenje neugodnih mirisa i stabilizira lokaciju. Nakon tehničke faze sanacije slijedi ozelenjavanje i oblikovanje terena u pejzaž prihvatljiv za okoliš radi sprečavanja erozije, biološke stabilizacije i smanjenja emisija prašine i plinova. Sanacija odlagališta ne završava završnim pokrovom, već se nastavlja nadzorom podzemnih voda, emisija odlagališnog plina, stabilnosti terena i dr. najmanje 30 godina za odlagalište neopasnog otpada kakva su sva na koja se odlaže komunalni otpad. Nakon isteka monitoringa, te se lokacije mogu koristiti u određene svrhe, ovisno o potrebama sredine – dodaju iz Ministarstva zaštite okoliša.
Otvori KEKS Pay
