Sudovi napadačima na službene osobe izriču preblage kazne, najčešće uvjetne, upozoreno je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, posvećenoj sudskoj praksi i kaznenopravnim, društvenim i sigurnosnim aspektima kaznenog djela prisile prema službenoj osobi. 'Na relativno blago kažnjavanje počinitelja i prevladavajuću primjenu uvjetnih osuda ukazuju statistički podaci prema kojima između 72 i 81 posto svih osuđenih počinitelja dobiva uvjetnu kaznu zatvora', rekao je predsjednik Odbora Nikola Grmoja, javlja MUP.
Po podacima Ministarstva pravosuđa, dodao je Grmoja, sudske odluke su u najvećem postotku osuđujuće, a vezano za kaznenopravne sankcije najčešće se izriču kazne zatvora. 'No, u 77 posto slučajeva riječ je o uvjetnim osudama i 70 posto kazni su kazne zatvora od 6 do 12 mjeseci, 15 posto od 3 do 6 mjeseci te 10 posto od 1 do 2 godine iako zakon predviđa kaznu do pet godina zatvora. Najčešće žrtve napada u okviru tog kaznenog djela su policijski službenici koji su svakodnevno izloženi rizicima', istaknuo je Grmoja. Dodao je kako ga je na sazivanje sjednice potaknuo brutalan napad marokanskog državljanina na hrvatsku policajku, koji je za napad osuđen na uvjetnu kaznu, što je izazvalo negativne komentare i ocijenjeno je da takva presuda ne šalje dobru poruku.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da Hrvatska za to kazneno djelo ima predviđene kazne strože od prosjeka EU, ali se izriču blaže sankcije iako se ne radi samo o napadu na pojedinca, nego i na institucije i pravnu državu. U 2025. godini po njegovim su riječima evidentirana 273 kaznena djela napada na službenu osobu od kojih je 252 bilo na policijske službenike. Od 2021. do 2026. bilo ih je 1269, uključujući 1136 na policijske službenike.
'To je pojava koja zahtijeva ozbiljan, jasan i predvidljiv odgovor, budući da zakon omogućuje veći raspon sankcioniranja', naglasio je ministar Božinović. Smatra kako se postavlja pitanje svrhe kažnjavanja jer bi ono trebalo djelovati preventivno i odvraćajuće. U čak 77 posto slučajeva, osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo Prisile prema službenoj osobi dobivaju uvjetnu osudu. U 2025. godini na kaznu zatvora je osuđeno 135 počinitelja, a njih 107 dobilo je uvjetnu kaznu. Najveći broj kazni izriče se u trajanju od šest do dvanaest mjeseci zatvora, bez obzira na činjenicu da zakon omogućava znatno širi raspon sankcioniranja.
'I premda se u najvećem broju radi o osuđujućim presudama, što znači da sustav prepoznaje protupravnost takvog ponašanja, ostaje otvoreno pitanje postiže li se uvjetnim osudama svrha kažnjavanja. Jer svrha kaznenog prava nije samo utvrditi da je netko kriv. Svrha je i poslati jasnu poruku o tome kakvo ponašanje društvo smatra neprihvatljivim i da će ono biti kažnjeno', izjavio je ministar Božinović.
Također se osvrnuo i na primjer nedavnog napada na policajca u Đakovu, a glavni ravnatelj policije Nikola Milina rekao je da su počinitelji u pravilu recidivisti pa tako i počinitelj napada na policajca u Đakovu koji je višestruko prijavljivan. "Kada je napadnut policijski službenik, nije napadnut samo predstavnik državne vlasti. Napadnut je čovjek. Ali napadnuta je i ideja da zakon vrijedi. Napadnuta je institucija. Napadnuto je povjerenje. I takav napad ne smije ostati nekažnjen. I zato ovo nije pitanje samo policije. Ovo nije pitanje samo Ministarstva unutarnjih poslova. Ovo nije pitanje samo državnog odvjetništva. Ovo nije pitanje samo sudova. Ovo je pitanje cijelog lanca pravde", istaknuo je ministar Božinović.
Predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Dražen Tripalo rekao je da sudovi ne vode kaznenu politiku te ustvrdio da javnost premalo čita obrazloženje presuda. Objasnio je da sud odmjerava kaznu uzimajući u obzir sve okolnosti kaznenog djela, usklađujući svrhu kažnjavanja sa stupnjem krivnje. Kazna ne smije biti blaga ni stroga već pravedna, a svi moraju biti spremni donositi i nepopularne odluke, poručio je Tripalo.
Predstavnik Udruge hrvatskih sudaca Marin Mrčela je rekao kako političari ne bi trebali komentirati nepravomoćne sudske presude niti donositi preporuke kako bi sudovi trebali suditi. No, Grmoja kaže da su svi podložni kritici, što, dodao je, potvrđuje i presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u korist zadarske odvjetnice nakon što je kažnjena zbog kritika upućenih jednom zadarskom sucu tijekom sudskog postupka. Također je rekao kako bi volio da se tematska sjednica mogla održati prije ubojstva mladića u Drnišu te da bi "priča bila drugačija" da je napadnuto onoliko sudaca koliko i policajaca.
Policijski službenici su ogorčeni i pitaju se stoji li država iza njih, a najviše se žale na kaznenu politiku koja nije odvraćajuća nego simbolična ili čak stimulirajuća, rekao je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. Ako ne možemo zaštititi sebe kako ćemo zaštititi druge građane i ustavni poredak, upitao je. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je kako su osim policijskih službenika, napadima izloženi i zdravstveni i socijalni radnici pa i medijski djelatnici.
Otvori KEKS Pay
