Umirovljeni američki general Ben Hodges, bivši zapovjednik Vojske SAD-a u Europi i kopnenih snaga NATO saveza, komentirao je tijek rata u Ukrajini i moguće sigurnosne izazove za Europu, pritom ocijenivši da Kijev može izdržati dugotrajni rat iscrpljivanja te upozorivši na dugoročne ciljeve Moskve.
Na pitanje može li Ukrajina izdržati dugotrajni sukob, odgovorio je bez zadrške. 'Da, apsolutno', poručio je, odbacujući tvrdnje da su ruski napadi odgovor na ukrajinske operacije. 'Ruski napadi nisu odmazda na ono što Ukrajina radi. Rusija napada od samog početka. Neprestano napada civilne mete, ubija nedužne i napada civilnu infrastrukturu', naglasio je za HRT.
Prema njegovim riječima, Ukrajina u svojim operacijama bira vojne i strateške ciljeve, dok Rusija nastavlja gađati ukrajinske gradove dronovima i projektilima. 'Ukrajinci su zaustavili ruske operacije na tlu. Crnomorska flota više nije faktor. Rusi sada uglavnom mogu zastrašivati i ubijati nevine', ocijenio je Hodges.
Posebno važnim smatra ukrajinske udare na rusku energetsku infrastrukturu, ističući da upravo prihodi od izvoza energenata omogućuju Moskvi nastavak financiranja rata. 'Ukrajinci znaju da će Rusiji biti teško financirati ovaj rat sljedeće godine ako ne bude mogla prodavati naftu i plin Kini i Indiji', rekao je.
Dodao je da Ukrajina nastavlja razvijati sposobnosti za izvođenje dubinskih udara unutar ruskog teritorija te da Moskva sve teže štiti ključne objekte. 'Ukrajina može prodrijeti i tisuću kilometara u ruski teritorij, a Rusi to ne mogu spriječiti', zaključio je bivši zapovjednik za HRT.
Govoreći o sigurnosnim izazovima za Europu, Hodges je upozorio da cilj Moskve nije vojno osvajanje kontinenta, nego slabljenje potpore Ukrajini i narušavanje jedinstva NATO-a. 'Mislim da uvijek postoji ta mogućnost, ali ruski cilj nije osvojiti cijelu Europu kao u vrijeme Hladnog rata. Primarni cilj Kremlja je da države prestanu podupirati Ukrajinu', rekao je Hodges.
Prema njegovim riječima, Rusija koristi djelovanje u takozvanim "sivim zonama", uključujući upade dronovima, sabotaže i druge oblike pritiska kojima želi utjecati na javnost i političke odluke zapadnih zemalja. 'Sve bi to trebalo uplašiti naše stanovnike kako bi pritisnuli vlade da prestanu podupirati Ukrajinu. To im je prvi cilj', istaknuo je.
Kao drugi strateški cilj naveo je slabljenje NATO saveza i pokušaj udaljavanja Europe od Sjedinjenih Američkih Država. Smatra da bi Rusija mogla iskušati spremnost Saveza na reakciju kroz ograničene incidente na Baltiku. 'Mogu zamisliti kopneni napad na Daugavpils u Latviji ili Narvu u Estoniji, pa čak i udar u Litvi oko Suwałkog koridora. Tada bi stali i rekli: želite li zaista nuklearni rat zbog ovoga?', rekao je. Zaključio je kako bi neodlučnost u obrani svakog dijela teritorija NATO-a mogla dodatno ohrabriti Moskvu za nastavak takvih pritisaka.
Otvori KEKS Pay
Zato su ga i poslali mladog u penziju jer svašta priča.