Najizoliraniji naseljeni hrvatski arhipelag, lanac od 46 otoka, otočića i hridi između Korčule i otvorenog mora, Lastovo, dugo je bio zatvoren, strateški važan, ali i obilježen vojnom zonom te zabranjenim područjem za strance sve do 1988., a za vojsku do povlačenja u srpnju 1992. Iako je razdoblje izolacije bilo teško za otočane, upravo je ono Lastovu sačuvalo tišinu, netaknutu ljepotu i udaljilo ga od masovnog turizma i pretjerane izgradnje.

Unatoč udaljenosti i skromnom broju stanovnika, kojih je oko 700, Lastovo njeguje jednu od najstarijih i najslikovitijih tradicija na Jadranu karneval Poklad. Star više od pet stoljeća, ovaj jedinstveni običaj donosi prizor lutke-glasnika koja se tri puta spušta niz uže od 300 metara, uz pratnju vatrometa, zvuka tradicionalne ljerice i mačevalačkih plesova. Poklad nije tek spektakl, nego utjelovljenje kulturnog identiteta otoka. Jednako upečatljivi su i fumari – ukrasni dimnjaci koji krune svaku kuću u mjestu Lastovu. Nekada simbol prestiža, danas su arhitektonska prepoznatljivost otoka.

Priroda je najveće Lastovsko bogatstvo. Zbog iznimne biološke raznolikosti arhipelag je 2006. proglašen Parkom prirode Lastovsko otočje. Više od 800 biljnih vrsta i 175 vrsta ptica svjedoče o njegovu ekološkom bogatstvu. More oko Lastova, među najčišćima u Jadranu, obiluje jastozima, koraljima i kirnjama. Iznad otoka, nebo je jedno od najmračnijih u Europi, što ga čini utočištem za astronome i zaljubljenike u promatranje zvijezda iz cijeloga svijeta. Dodatnu privlačnost daje svjetionik Struga, podignut 1839. na klifovima visokim 70–90 metara iznad mora, u kojem i danas gosti mogu boraviti u potpunoj samoći, okruženi beskrajnim horizontima.

Desetljećima je Lastovo bilo „neotkriveno blago” hrvatskog turizma. Izolacija i vojna prošlost usporile su razvoj, ali su se pretvorile u prednost: očuvanu prirodu, tišinu i autentičnost. Turizam se posljednjih desetljeća razvija postupno, no i dalje izvan okvira masovnih turističkih kretanja. Trajekti iz Splita pristaju u Ublima, a ljeti voze i katamarani preko Hvara i Korčule. Ponuda je jednostavna, jedan hotel (Solitudo u Pasaduru), nekoliko tipičnih konoba i privatni smještaji. Umjesto velikih kompleksa i resorta, otok se opredjeljuje za eko-pristaništa, biciklističke i pješačke staze te domaću kuhinju, od fetuccina s jastogom do maraštine, autohtone bijele sorte vina.

Kroz stoljeća Lastovom su vladali različiti gospodari, od Mlečana i Dubrovačke Republike, preko Napoleona do Austro-Ugarske Monarhije. Njihovi tragovi i danas su vidljivi u arhitekturi, crkvama i kamenim kućama. Danas fumari, Poklad, pjesme uz ljericu i tradicionalni mačevalački ples simboliziraju živu tradiciju, dok ribarstvo i vinogradarstvo ostaju temelj lokalne ekonomije. Jastog i maraština pretvorili su se u gastronomske simbole otoka.

Statistike pokazuju da broj noćenja i dolazaka na Lastovo stalno raste, premda sporije nego na poznatijim otocima. Dok Vis ili Hvar žive od festivala i luksuznog turizma, Lastovo privlači odabranu publiku – one koji traže mir, prirodu i autentičnost. Zajednica i Park prirode ulažu u eko-pristaništa, označene staze i promociju zvjezdanog neba, tražeći pažljiv balans između razvoja i zaštite. „Brzi” turizam Hvara ili Brača nije put kojim Lastovo želi ići; ono se opredjeljuje za održivost – za destinaciju namijenjenu tragačima za tišinom, prirodom i pričom. Upravo takav pristup čini Lastovo posebnim.

velika promjena

FOTO Boginja i s 54: Severina je mijenjala stilove i frizure, evo kako kako je izgledala na početku karijere

POZNATI GLAZBENIK

FOTO Evo kako izgleda dom Jacquesa Houdeka koji dijeli sa suprugom i djecom, neki detalji stari su više od 100 godina

Privukla pozornost

FOTO Šokantne scene! Najseksi glumica današnjice gola lizala sladoled na javnoj površini, glumila psa i pozirala umotana samo u zastavu

najveći mit

Koristite kolagen svaki dan, a koža vam i dalje stari? Ovo je greška koju radimo svi

bez yo-yo efekta

Minus na vagi već u prvom tjednu: Do 5 kg manje bez dijete i gladovanja

Hervis se povlači iz Hrvatske