Ako Europa drastično ne pojača pritisak na Rusiju, što uključuje raspoređivanje trupa i uspostavu štita od projektila i dronova na teritoriju NATO-a, Ukrajini prijete vječni rat i gubitak teritorija, upozorio je bivši glavni tajnik NATO-a. Anders Fogh Rasmussen, koji je bio premijer Danske od 2001. do 2009. i šef NATO-a od 2009. do 2014., rekao je u intervjuu za Guardian da bi, ako zemlje poput Poljske pristanu postaviti takvu protuzračnu obranu, Rusija shvatila da bi napad na njih bio napad na cijeli NATO savez.
"Moramo pomoći ukrajinskom (narodu) da se zaštiti od ruskih projektila i dronova izgradnjom zračnog štita koji pomaže Ukrajincima obarati ruske projektile i dronove", poručio je te dodao kako bi se protuzračna obrana mogla nalaziti u zemljama NATO-a koje graniče s Ukrajinom. Također, pozvao je na raspoređivanje europske zaštitne snage za Ukrajinu prije sporazuma o primirju. Naime, on smatra kako se tzv. "koalicija voljnih", koja se nadala sastaviti takvu snagu za kada završi borba, svela na "koaliciju onih koji čekaju".
"Ako ne napravimo velike promjene u strategiji, imat ćemo vječni rat“, rekao je. "Putin nema poticaja za pregovore o miru dok god misli da može pobijediti na bojnom polju. Potrebne su promjene u brzini i načinu razmišljanja.“
Osim razvoja štita od projektila i dronova te raspoređivanja europskih trupa, zagovara da se Ukrajini pošalju projektili dugog dometa za gađanje više ciljeva unutar Rusije. Kako smatra, još uvijek je moguće ponovno otvoriti rasprave o isporuci američkih krstarećih projektila Tomahawk Ukrajini, što američki čelnik Donald Trump nije podržao, ako Njemačka bude spremna napraviti "prvi korak" i pružiti Ukrajini svoje krstareće projektile Taurus.
FOTO Bijela kuća objavila dosad neviđene fotografije: Ovo se rijetko viđa i u Kini
Otvori KEKS Pay
Europa ponovno govori jezikom naoružavanja i "pripravnosti", kao da lekcije iz 20. stoljeća nisu napisane krvlju i pepelom. Bruxelles danas promiče plan Readiness 2030 / "ReArm Europe", uz tvrdnju da će države članice mobilizirati stotine milijardi eura, a već je uspostavljen i novi instrument SAFE – mehanizam zajedničkog zaduživanja od 150 milijardi eura za obrambene nabave. Sama ambicija je golema, apsurd je to veći što se cijeli projekt oslanja na lance opskrbe koje Europa ne kontrolira. Na najosjetljivijoj točki tog lanca stoje rijetke zemlje/minerali i permanentni magneti – srce pogona modernog oružja, od radara i projektila do dronova i borbenih zrakoplova. Europska komisija otvoreno priznaje da se 98% europske potražnje za magnetima pokriva uvozom iz Kine. Drugim riječima, "strateška autonomija" Bruxellesa za početak ovisi o kineskim rijetkim elementima magnetima. Pritom je Peking u travnju ove godine pokazao koliko brzo može stisnuti ventil: uveo je kontrole izvoza na sedam rijetkih elemenata i na magnete – mjeru koja izravno zahvaća obrambenu i zrakoplovnu industriju. U listopadu je režim dodatno zaoštren i usmjeren na krajnje korisnike u obrani i poluvodičima, uz stroge licence i zabrane suradnje bez odobrenja države. Za Europu koja najavljuje ubrzano naoružavanje to nije "tehnički problem", nego strukturni kvar.