Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Oslobođenje ili početak okupacije? Njemačko društvo u dilemi i 75 godina nakon rata

- Najveća većina Nijemaca nije 1945. bila oslobođena od nekog režima koji ih je protiv njihove volje učinio podčinjenima, nego je vojnim sredstvima prisiljena odustati od nacionalsocijalističkog ludila", tvrdi povjesničar Huerter
08. svibnja 2020. u 09:46 8 komentara 708 prikaza
Events commemorating the end of World War Two in Berlin
Foto: Fabrizio Bensch/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/12

Sedamdeset i pet godina nakon bezuvjetne kapitulacije Hitlerove Njemačke i završetka Drugog svjetskog rata, njemačko društvo još uvijek nije u potpunosti sigurno obilježava li se 8. svibnja oslobođenje ili početak okupacije.

VE Day 75th Anniversary dan pobjede Obilježava se 75. godišnjica pobjede nad nacizmom, proslave otkazane zbog pandemije

Kao i mnoga druga poslijeratna iskustva i pitanje o tome jesu li savezničke snage 1945. oslobodile ili okupirale Njemačku različito se doživljavalo na istoku i zapadu zemlje. U bivšoj Istočnoj Njemačkoj nije bilo sumnje u to da su u svibnju 1945. vojnici Crvene armije oslobodile istok zemlje od nacionalsocijalizma. Taj dan se slavio kao Dan oslobođenja njemačkog naroda od Hitlerovog fašizma.

Nije bilo ni najmanje sumnje u to tko je za to zaslužan: Sovjetski Savez i "nepobjediva Crvena armija". U DDR-u se do 1989. nije govorilo o masovnim silovanjima koja su u prvim poslijeratnim tjednima počinili sovjetski vojnici ili odnošenju kompletnih tvorničkih postrojenja nakon rata. Povijest je bila jasna.

Na Zapadu, koji je također bio pod utjecajem bivših okupacijskih sila, ali u potpuno drugačijem obliku nego na istoku, stvar je bila mnogo složenija. Do kasnih osamdesetih se govorilo o porazu ili kapitulaciji. Prekretnicu u toj percepciji donio je 1985. poznati govor tadašnjeg predsjednika Njemačke Richarda von Weizsaeckera, povodom 40. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata.

Events commemorating the end of World War Two in Berlin
1 / 12
Events commemorating the end of World War Two in Berlin Members of the Russian Embassy lay down flowers to mark Victory Day and the 75th anniversary of the end of World War Two at the Soviet War Memorial at Tiergarten Park in Berlin, Germany, May 8, 2020. REUTERS/Fabrizio Bensch FABRIZIO BENSCH
Berlinale Skandalozno otkriće Otkrili da je bio nacist. Berlinale ukida Bauerovu nagradu

"Osmi svibnja 1945. je bio dan oslobođenja, koji nas je oslobodio jednog neljudskog sustava nacionalsocijalističke vladavine", rekao je tada Von Weizsaecker u jednom od onih govora koji su obilježili njemačku poslijeratnu povijest.

Von Weizsaecker je tijekom Drugog svjetskog rata bio pripadnikom oružanih snaga, ali je simpatizirao i pripadnike pokreta otpora unutar Wehrmachta, među koji je bio i izvršitelj neuspjelog atentata na Hitlera Von Stauffenberg. Za Weizsaeckera je s te strane 1945. bila godina oslobođenja.

Većina Nijemaca nije bila oslobođena

Sredinom osamdesetih još su živjeli mnogi koji su kraj Drugog svjetskog rata osjetili na vlastitoj koži, navodi i Njemačka novinska agencija Dpa u svom osvrtu na 75. godišnjicu Dana oslobođenja. Milijuni protjeranih iz bivših istočnih dijelova Njemačke, brojni ratni zarobljenici od kojih su se neki tek deset godina nakon rata vratili iz sovjetskog zarobljeništva te oni koji su u višegodišnjem bombardiranju savezničkih zrakoplova izgubili najbliže ili krov nad glavom. Velika većina njih je kraj rata još uvijek doživljavala kao kapitulaciju i poraz.

kontroverzna aukcija Na aukciji nacističke memorabilije, Hitlerov šešir prodan za 55 000 dolara

Duh nacionalsocijalističke vladavine se osjetio i početkom osamdesetih kada se na sjeveru Njemačke okupilo mnoštvo na sprovodu admirala i posljednjeg i kratkotrajnog šefa vlade nacističke Njemačke Karla Doenitza, kojeg je osobno Adolf Hitler uoči svog samoubojstva odabrao za nasljednika.

Na njegovu ispraćaju su sudjelovali veterani Drugog svjetskog rata. "Bivši Doenitzovi časnici su držali počasnu stražu, a na vijencima je bio viteški križ, kojeg su dijelili i nacionalsocijalisti", opisuje situaciju na "dobro posjećenom" sprovodu dokumentarni film javnog servisa ZDF.

Povjesničar Johannes Huerter zato upozorava na potrebu opreznog korištenja pojma "oslobođenja". "Najveća većina Nijemaca nije 1945. bila oslobođena od nekog režima koji ih je protiv njihove volje učinio podčinjenima, nego je vojnim sredstvima prisiljena odustati od nacionalsocijalističkog ludila", kazao je Huerter za dpa.

ITALIJA Razotkrivena nova nacistička stranka: Pretresom pronađena velika količina oružja, svastike, Hitlerove slike

"Nitko nije birao Hitlera"

U podijeljenoj Njemačkoj pristup povijesti je bio različit. U DDR-u je nacionalsocijalističko naslijeđe bilo tretirano kao naslijeđe "imperijalista sa Zapada". Koliko je vodstvo DDR-a bilo uvjereno da s nacističkom poviješću nema ništa govori i pogled na povijesne odore istočnonjemačke policije i vojske koje su neodoljivo podsjećale na uniforme iz Trećeg Reicha.

Na Zapadu se odvijao drugi proces, koji je težinu krivnje, barem na površini, pokušao ublažiti drastičnim prekidom sa svime što se događalo prije 8. svibnja 1945. U obnovi zapadnonjemačkih gradova nakon rata nije se polazilo od toga da se spasi ono što se spasiti dade, nego su često povijesne građevine bile sravnjene sa zemljom kako bi napravile mjesta modernoj arhitekturi, koju je nacionalsocijalistička Njemačka dolaskom nacionalsocijalista na vlast potjerala preko Atlantika. "Htjelo se započeti od nulte točke", napisao je u devedesetima povjesničar arhitekture Joachim Petch.

Ilustracija 'HH 1933' Njemačkoj nije do šale: Zbogom registracijama koje aludiraju na pozdrav Heil Hitler

Posljednjih dvadesetak godina se i na Zapadu pojavio fenomen po kojem "nitko nije birao Hitlera". Profesor Andreas Zilk je autor studije koja se bavi povijesnom percepcijom Njemačke od 1933. do 1945. "U ispitivanju 36 posto građana Njemačke svoju obitelj vidi među žrtvama nacionalsocijalističkog režima. To je s psihološke strane razumljivo jer se time skida krivnja s vlastite obitelji, ali je povijesno vrlo problematično", rekao je Zilk za javni servis SWR.

Ove je godine 8. svibnja iznimno neradni praznik, ali samo u saveznoj pokrajini-gradu Berlinu. Sve su glasniji zahtjevi, pogotovo s lijevog političkog spektra, da se ovaj dan proglasi službenim praznikom i u ostatku zemlje i to ne samo na okrugle godišnjice.

tužne priče glumaca
Imali su slavu i novac, a zbog loših odluka završili su na prosjačkom štapu, neki i ispred pučke kuhinje
PUSTOŠ U DUĆANIMA
Ogromne nestašice u trgovinama, police su prazne, fali svega. Pitali smo prodavače što se događa
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • sisavac:

    ajoj, opet filozofiranje i izmišljanje, falsificiranje. jel njemačka 45-e bila okupirana? bila je! čak su bile formirane 4 okupacijske zone, i tako su se zvale! svakom zonom gospodarila je jedna zemlja pobjednica. danas jedini problem koji njemačka ima od tog ... prikaži još! rata jest 70.000 američkih vojnika i nekoliko vojnih baza amerike na svom tlu, i činjenica da amerika kontrolira sve tajne službe njemačke, da prisluškuje merkelicu i stotine njemačkih političara, bez da njemačka tu ima što pitati. rusi su otišli 90-ih. a to što su demontirane cijele tvornice... hm, pa englezi su bombardirali sve njemačke kapacitete, od tih 'tvornica' ostalo je vlo malo, i to što su sovjeti (ne rusi...) odnijeli su bili dijelovi proizvodnih linija, strojeva, a ne da je netko cijelu tvornicu odšrafao i zilovima odpelao u harkov! to se zvala repatrijacija, odšteta, koju je njemačka platila sovjetima zbog njemačkog razaranja sssr-a. nemaju nijemci dilema, oni su zemlja eunuha u politici, oni su radnici, radilice, matica im je ipak u americi... nijemcima se upravlja, oni neku samostalnost od 45-e i nemaju, njima amer drma. problem nijemaca je gubitak izvoznih prilika, jer rastom kine, indije, i i drugih, plus elektrifikacija automobila, znači i konačan pad rasta made in germany proizvoda. a gubitkom toga on postaju bliže španjolcima... i ne, nisu rusi-sovjeti baš u ddr-u bili glavni, stassi je bila služba daleko neovisnija o kgb-u, to se vidi i danas. a svaka ekipa na vlasti se želi održati što duže.

  • Nini istrijan:

    Pa koliko ja vidim i citam i u Hrvatskoj je ista dilema,tj.ima mnogo unesrecenih ljudi koji jos uvijek ne mogu da prebole poraz 1945 godine!!!

  • Miroslav.P:

    Tekst je pomalo glup dok sam zivio u Njemac imao sam starog susjeda njemca. Jednom prilikom me pozvao dosao sam. Slusam CD svira orkestar Crvene armije. Pitam ga od kud ti to da slusas orkestar Crv Armije.Kaze ja sam bio ... prikaži još! na istocnom frontu zavolio sam njihovu muziku. Kaze sta smo radili tamo pas nebi pojeo. Sve zarili i pali mucili ubijali stid me neznak kako cu umrjeti... Ali osjetili smo kad su nas zasuli sa KACUSAN nisu stali do Berlina.Dobro smo prosli kazu koje smo grozote tamo radili. Kaze pola je bilo Njemaca a pola stranaca. Talijana Madara Francuza Rumuna i Bugara i njihovih cigana.. Hvala im kaze pravili smo nedje nepznata ljudskom umu.