– Moj životni vijek poklopio se s velikim dobom otkrića oceana. U posljednjih stotinu godina znanstvenici i istraživači otkrili su izvanredne nove vrste, epske migracije i blistave, složene ekosustave nadilazeći sve što sam mogao zamisliti kao mladić. U ovom filmu dijelimo neka od tih divnih otkrića, otkrivamo zašto je naš ocean u tako lošem stanju i, možda najvažnije, pokazujemo kako se može vratiti u zdravo stanje. Ovo bi mogao biti trenutak promjene – rekao je David Attenborough o svom novom dokumentarcu "Ocean" koji se prikazuje u kinima diljem svijeta, a poklopio se s njegovim 99. rođendanom.
Tipično za Attenborougha, film na dosad neviđen način prikazuje život u oceanima, upozorava na masovni izlov i izbjeljivanje koraljnih grebena, ali donosi i optimističnu poruku da se oceani mogu oporaviti. A oporavak oceana ključan je, tvrdi autor, za stabilizaciju klime i osiguranje zdravije budućnosti za sve nas. Sir David Frederick Attenborough, voditelj, biolog, prirodoslovac i pisac, snimio je, producirao i vodio na desetke serija. Njegova filmografija obuhvaća osam desetljeća, i jedini je osvojio nagrade BAFTA u crno-bijeloj, kolor, visokoj razlučivosti, 3D i 4K rezoluciji. Obilazio je svijet, a u domove je putem malih ekrana donosio priče ispričane njegovim prepoznatljivim polušapatom. U Velikoj Britaniji on se smatra nacionalnim blagom. Rođen je 1926. u Middlesexu, a odrastao je na kampusu Sveučilišta u Leicesteru, gdje je njegov otac bio ravnatelj. Kao dječak skupljao je fosile i kamenje. Doznavši da je odjelu za zoologiju potrebna zaliha vodenjaka, ponudio se da će ih nabaviti. Platili su mu tri penija po primjerku, a skupljao ih je na obližnjem ribnjaku. David i brat Richard, koji će poslije postati poznati redatelj, otišli su 1936. na predavanje Archibalda Belaneaya, poznatijeg pod imenom Siva Sova, koji se, iako je rođen kao Englez, u starijoj dobi predstavljao kao poluindijanac, tvrdeći da je sin Škota i pripadnice plemena Apača, pa je 30-ih godina obilazio gradove i govorio o važnosti očuvanja divljine. David je bio potresen.
– Ideja da čovječanstvo ugrožava prirodu bezobzirnim pljačkanjem i uništavanjem njezinih bogatstava bila je nečuvena u to vrijeme, ali to je ono što je do danas ostalo dio Daveova vlastitog životnog kreda – rekao je Richard. David se upisao na studij geologije i zoologije na Cambridgeu i stekao diplomu iz prirodnih znanosti. Dvije godine bio je u Kraljevskoj mornarici, a prvi posao bilo mu je uređivanje dječjih znanstvenih udžbenika za izdavačku kuću. Nije se vidio u tome, pa se 1950. prijavio za posao producenta radijskih razgovora na BBC-u. Dobio je odbijenicu, no njegov životopis privukao je pozornost voditeljice odjela za BBC-jeve službe, koja ga je pozvala na tromjesečni tečaj. Isprva je bježao od kamera jer mu je šefica rekla da su mu zubi preveliki, pa se okrenuo produkciji kvizova i serije "Potraga za životinjama", o životinjama iz londonskog zoološkog vrta. Ona je emitirana 1954., a David je tada silom prilika, zbog bolesti kolege, postao i voditelj. Na BBC-u je oformio vlastiti odjel za putovanja i istraživanja. Snimao je slonove u Tanzaniji, kulturnu povijest indonezijskog otoka Balija, dolinu u Novoj Gvineji u kojem je tražio izgubljeno pleme...
Pojavom televizije u boji uveo je emisije o snookeru jer se koriste kuglice u boji, pa će, računao je, publika najbrže uvidjeti prednosti kolora. Promaknut je u direktora programa 1969. i postao odgovoran za program oba BBC-jeva kanala. Nije dugo izdržao na menadžerskim pozicijama i vratio se snimanjima. Proslavio se ciklusom serijala "Život" ("Life"), pokrenutim 1979., koji je postao mjerilo kvalitete u snimanju filmova o divljim životinjama i utjecao na generaciju dokumentarista. Pet godina poslije BBC je objavio i "Živi planet" s naglaskom na ekologiju i prilagodbu živih bića njihovu okolišu. I u 1990-ima je nastavio koristiti franšizu "Život" za niz autorskih dokumentaraca, poput "Života u zamrzivaču" o Antarktici. Snimio je time-lapse fotografije biljaka, za "Život sisavaca" koristio je infracrvene kamere kako bi se otkrilo ponašanje životinja noću. Veliki hit bio je i serijal "Planet Zemlja". Kada je 2008. emitiran "Hladnokrvni život" o vodozemcima i gmazovima, objavio je cijeli ciklus "Života na kopnu".
– Evolucijska povijest je završena. Pothvat je dovršen. Da ste me prije 20 godina pitali hoćemo li se upuštati u tako ogroman zadatak, rekao bih: 'Ne budite smiješni!' Ovi programi pričaju određenu priču i siguran sam da će doći i drugi autori i ispričati je puno bolje od mene, ali nadam se da će, ako bude gledan i za 50 godina, i dalje imati nešto za reći o svijetu u kojem živimo – rekao je. To je zvučalo kao oproštaj, ali srećom, Attenborough je nastavio raditi. Nastavio je snimati i u poznim godinama, sve do najnovijeg "Oceana". Dvadesetak biljnih i životinjskih vrsta nazvano je po njemu, od alpskog jastreba (Hieracium attenboroughianum) i ekvadorskog drveta (Blakea attenboroughi) do biljke mesožderke Nepenthes attenboroughii, leptira Attenboroughova crnookog satira i parazita Cichlidogyrus attenboroughi u jezeru Tanganjika. U srpnju 2022. po njemu je nazvan i fosil 560 milijuna godina starog stvorenja Auroralumina attenboroughii, a istraživači vjeruju da je riječ o prvom životinjskom grabežljivcu.
Ekološka neravnoteža
Attenborough se smatra agnostikom. Tvrdi da dokazi diljem planeta jasno pokazuju da je evolucija najbolji način objašnjenja raznolikosti života i da "što se njega tiče, ako postoji vrhovno biće, onda je odabralo organsku evoluciju kao način stvaranja prirodnog svijeta". Protivi se kreacionizmu u školskim kurikulima, no rekao je da evolucija ne isključuje postojanje Boga. Politički, svrstao se u "standardnog, dosadnog ljevičarskog liberala". Kritizirao je pretjerani kapitalizam kao pokretač ekološke neravnoteže. Čelnicima na summitu G7 poručio je da je borba protiv klimatskih promjena politički koliko i znanstveni ili tehnološki izazov.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
