Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 179
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŽELJKA MARKIĆ

One koji ulaze u parlament neće birati samo šef stranke

Željka Markić
Foto: Boris Ščitar/Večernji list
1/5
21.06.2014.
u 15:50

Zastupnike ćemo birati imenom i prezimenom. Apstinencija na izborima pokazuje da birači nisu zadovoljni stanjem

Željka Markić, članica Udruge “U ime obitelji”, kreće u novi referendum. Ovaj put želi mijenjati izborni zakon i uvesti preferencijsko glasovanje  već na parlamentarnim izborima. Ona je osoba koja ostavlja dojam da robotski odrađuje poslove. Kod nje nema suviše srdačnosti. Izbjegava jasno i precizno odgovoriti na pitanje, dobro je pripremljena i “vrti svoju priču”. Što god da je pitali.

:: Idete na novi referendum oko izmjene izbornog zakon kojim želite uvesti preferencijsko glasovanje, smanjenje izbornog praga i dopisno glasovanje na parlamentarnim izborima. Je li i taj referendum rezultat nekog istraživanja pa idete na sigurno ili uvjerenja da tako treba biti?

Konzultirali smo se s građanima, udrugama, građanskim inicijativama, sindikatima, akademicima, političarima i stručnom javnošću i zaključili smo da je za sve promjene u Hrvatskoj ključno omogućiti izravnije odlučivanje birača o tome tko ih zastupa i predstavlja u parlamentu. Već godinama se o tome raspravlja, a “U ime obitelji” želi osigurati da se to i provede, već sada, na sljedećim parlamentarnim izborima. Referendum obavezuje vladajuće da moraju poslušati građane i demokratizirati izborni proces već od idućih parlamentarnih izbora. Referendumsko pitanje će u Ustav, odluče li tako birači, unijeti načela kojima će se onda morati prilagoditi više zakona vezanih za izbore. Zastupnike ćemo birati imenom i prezimenom, a svi hrvatski državljani imat će jednaku mogućnost sudjelovanja na izborima – što će osigurati dopisno i elektroničko glasovanje. Tako će već u sljedeći saziv Sabora ući oni oni koji dobiju najviše glasova birača. To će osigurati veću odgovornost političara prema biračima i uvesti kriterij sposobnosti, a dokinuti kriterij podobnosti.

:: Jeste li radili istraživanja koja su pokazala da bi taj referendum imao najveći uspjeh?

Reakcije nakon što smo objavili da će se od 21. rujna do 5. listopada birači izjašnjavati o raspisivanju referenduma o izborima pokazuju da u Hrvatskoj postoji opći konsenzus da to treba napraviti. Javljaju nam se ljudi koji kažu – na referendumu o braku glasao sam protiv, ali ću na ovom referendumu biti za. Do sada za demokratizaciju izbornog procesa nije bilo političke volje.

:: Inzistiram na ovom pitanju jer ste za prethodni referendum o braku napravili tajno istraživanje, pa ispada da se u to išlo kalkulantski, a ne toliko iz uvjerenja.

Provođenje istraživanja općeprihvaćeni je način objektiviziranja teza i uzimanja u obzir toga što misli jako velik krug ljudi do kojih ne možete doći izravnim dodirom. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da većina građana, suprotno slici koju su stvarali mediji, drži da je brak zajednica žene i muškarca, što je potvrdila i ustavna zaštita braka kao zajednice žene i muškarca. O potrebi demokratizacije izbora i uvođenja osobne odgovornosti u teoriji se svi slažemo. To nije trebalo istraživati. A onda se dijelimo u dvije skupine: jedni bi o tome raspravljali, pisali i pričali još 4 ili 5 godina, a drugi bi to počeli provoditi u djelo. “U ime obitelji” predstavlja one koji žele promjene sada provesti u djelo i tako promijeniti način upravljanja Hrvatskom.

:: Idete na referendum s pitanjem o promjeni izbornog zakona, ali ljudi, rekla bih, ne razumiju takav sustav glasovanja jer inače ne bi na izborima za Europski parlament dali najveći broj glasova i onima koji su rekli da u Europarlament neće ići, poput Mirele Holy i Milana Kujundžića. A poanta preferencijskog glasovanja baš jest u tome da se određene ljude pošalje u parlament neovisno o njihovom mjestu na listi.

Mislim da je mnogo veći problem da su u Europski parlament ušli kandidati s malim brojem glasova ispred kandidata s velikim brojem glasova zbog uvjeta da moraju imati 10 posto glasova liste na kojoj se nalaze. Ovim će se se referendumom osigurati da poredak kandidata koji ulaze u parlament određuju birači, a ne šefovi stranaka.

:: Ali razumiju li birači to?

Naravno da razumiju. Apstinencija na svim izborima u Hrvatskoj pokazuje da su birači nezadovoljni postojećim stanjem. Usudila bih se protumačiti da birači ne osjećaju da mogu svojim glasom nešto promijeniti.

:: Hoće li snižavanje izbornog praga s pet na tri posto omogućiti da u Sabor uđu i marginalne strančice kojima tamo nije mjesto?

Upravo suprotno – uvođenjem obaveze prikupljanja 3.000 potpisa da bi se stranka uopće mogla kandidirati na izborima izbacit će se sve one stranke koje godinama dobivaju manje od 1 posto glasova – a to je npr. od 30 stranaka u nekoj izbornoj jedinici njih čak 20 – a pomoći će se onim strankama koje predstavljaju značajnije skupine birača da ih predstavljaju u Saboru – ako zadovolje prag od tri posto.

:: Bojite li se da će mogućnost preferencijskog glasovanja doprinijeti tome da u Sabor uđi zastupnici koji nisu najstručniji, ali su biračima bliski iz nekih drugih razloga?

Ne bojim se odlučivanja birača. Hrvati će odabrati svog predstavnika imenom i prezimenom i tako snositi odgovornost za njegov ili njezin rad no što u ovoj situaciji ograničenih medijskih sloboda zabrinjava je medijsko promoviranje i neobjektivno reklamiranje određenih kandidata. Na primjeru gospođe Holy vidjeli smo izravnu povezanost njezine neprekidne prisutnosti u medijima, za što nije bilo nikakvog profesionalnog opravdanja, i vidljivosti koja je time stvorena kod birača. Za demokraciju je ključno da mediji daju objektivne i potpune informacije o svim kandidatima i o svemu u društvu.

:: Po vama mediji stvaraju krivu sliku?

Da, velik dio medija o važnim događajima i ljudima i stvara sliku koja ne odgovara stvarnosti. Ako govorimo o gospođi Holy onda mediji, na primjer, nisu otvorili temu koja je izuzetno važna – a to je da je ona smijenjena s mjesta ministrice jer je zloporabom položaja, na temelju stranačke pripadnosti, a ne objektivnih kriterija, željela odrediti tko će dobiti otkaz, a tko zadržati posao u HŽ-u. U zemlji u kojoj je politička podobnost jedna od glavnih kočnica gospodarskog oporavka mislim da je to jako važna informacija o kandidatu.

:: Ipak, veliki broj glasova osvojile su i Ruža Tomašić i Marijana Petir, koje su vama ideološki i svjetonazorski bliske, a koje nisu imale neki poseban medijski tretman. Mislim da uloga medija tu nije presudna.

Da, slažem se s Vašom tvrdnjom da mediji nisu davali istu pozornost gospođama Petir i Tomašić kao gospođi Holy – a da su one ipak dobile velik broj glasova. Baš kao što je gospođa Borzan iz SDP-a, imala puno prostora u medijima koji su relativizirali istraživanje njezine upletenosti u nenaplaćivanje poreza odabranim tvrtkama u Osijeku, a dobila jako malo glasova birača. Gospođa Borzan ušla je u Europski parlament jedino zahvaljujući volji vodstva svoje stranke, a ne birača SDP-a. To pokazuje da su mediji moćni, ali, srećom, nisu svemoćni. Zato je za ostvarivanje istinskih promjena u Hrvatskoj važan baš svaki urednik i novinar koji pošteno i profesionalno radi svoj posao.

:: Govorite o krimenu Mirele Holy, a s druge strane HDZ je osam godina bio na vlasti, osvjedočili smo se u njegov kriminal i korupciju, kako to da se tada niste angažirali i upozoravali na štetnost te stranke? I opet vam je HDZ bliži od nekih drugih političkih opcija?

U referendumu za brak HDZ je podržao pravo birača na referendum i ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca. SDP nije. Sad ćemo vidjeti koje će nam stranke biti “bliže”, kako Vi to volite pojednostavljivati, na referendumu o izboru birača imenom i prezimenom. Što se tiče kriminala, zloupotrebe političke moći, bio to HDZ-ovac, SDP-ovac ili HNS-ovac – treba ga procesuirati, ako je kriv kazniti i zaplijeniti svu imovinu koju su ukrali građanima Hrvatske. Ali, Vi kao da me stalno za nešto želite prozivati. Što se tiče korupcije premijera Sanadera – zašto se Vi, kao novinarka, niste više angažirali u razotkrivanju korupcije ili zašto se time ne bavite više danas?

:: Novinarka sam koja je mogla više o tome pisati, ali vi ste društveno-politički angažirani i uzimate si za pravo prozivati i predsjednika i ostale političke opcije, pa zašto niste tada i HDZ?

Moj sve veći angažman je posljedica sve lošijeg vođenja gospodarstva i sve većeg sužavanja građanskih sloboda zbog nametanja ideologije u svim područjima društvenog života. A ideologija koči kreativnost, poduzetništvo i rješenja koja sposobni ljudi mogu ponuditi za probleme u kojima se Hrvatska nalazi. Referendum o promjeni načina glasovanja ulazi u samu srž problema – prenoseći moć sa stranačkih oligarhija na hrvatski narod. Na nas, birače.

:: Je li HDZ prošao svoju katarzu?

HDZ su birači kaznili na prošlim izborima, zato što nije dobro radio svoj posao. Mislim da je dobro da, ako ne obavljate posao za koji ste plaćeni taj posao i izgubite. HDZ je dobio jasnu poruku od birača da ne žele vođenje Hrvatske koje se ne obračunava s korupcijom i ne štiti hrvatske nacionalne interese. Očekujem da će glasači isto tako kazniti i SDP i partnere na sljedećim izborima. Moram sa žalošću reći da je ova SDP-ova vlada najgora koju je Hrvatska dosad imala. Nestručna, odabrana prema kriteriju podobnosti, nezainteresirana za opće dobro svih Hrvata. Kao da nemaju veze s narodom čije bi najbolje interese trebali zastupati. Jedan moj prijatelj, član SDP-a, nedavno mi je rekao: “Gle, ja se sramim da u moje ime netko ovako upravlja Hrvatskom. Nitko ne može biti više nezadovoljan ovom vladom od mene koji sam doprinio da dođu na vlasti.” Mi, birači smo očito dovoljno “zreli” da možemo procijeniti nečiji rad i kazniti one koji nisu obavili posao za koji su plaćeni. A sada ćemo, kroz referendum o kojem se izjašnjavamo u rujnu osigurati da dobijemo kvalitetnije kandidate koje će birači, svojim glasom, moći dovesti u poziciju da vode Hrvatsku.

:: Određeni analitičari procjenjuju da će šefovi stranaka doskočiti preferencijskom glasovanju jer tzv. disidente više neće ni stavljati na liste.

Čitala sam, to je rekao prof. Puhovski, mislim da ta teza omalovažava zdrav razum vodstva stranaka jer se procjenjuje da se na liste ne bi stavljalo ljude koji mogu osvojiti najveći broj glasova.

:: Je li tim izmjenama izbornog zakona mjesto u Ustavu ili je to trebalo zakonski riješiti u Saboru?

To je odavno trebalo zakonski regulirati. Budući da su izborna pravila regulirana s više zakona, a Ustav je najviši pravni akt Hrvatske, nakon unošenja ovih izbornih načela u Ustav, zakonodavac će ih morati uskladiti sa svim zakonima. U mnogim zemljama – npr. u Švedskoj je prisutno isto rješenje.

:: Nakon referenduma o braku angažirali ste se u ujedinjavanju desnice, što u javnosti nije dobro doživljeno jer netko tko se bori za obitelj i brak ide u zatvor osuđenom ratnom zločincu Branimiru Glavašu. Je li vam u tom trenutku, reći ću tako, slava udarila u glavu pa ste pomislili da možete raditi reda na političkoj sceni ili?

Nisam uopće primijetila da su te moje aktivnosti u javnosti loše doživljene. No moguće je da Vi i ja komuniciramo s različitim javnostima, kao što na različit način razumijemo položaj i prava osuđenih osoba. Mi smo predložili svim strankama koje su poduprle naš referendum da postignu suglasje oko jedne zajedničke liste kako bismo dobili najbolje kandidate i osigurali veće sudjelovanje birača na izborima.

:: Nije samo riječ o što većoj participaciji nego osvajanju što većeg broja glasova, budimo iskreni.

Da, mi vjerujemo da bi veće sudjelovanje birača donijelo i pošteniji rezultat, rezultat koji realnije odražava istinski puls naroda. Ili kako Vi to kažete, donijelo bi veći broj glasova zastupnicima koji su nama svjetonazorski bliski. I time bismo osigurali da budemo bolje zastupljeni u Europskom parlamentu.

:: Jeste li trebali ići kod Glavaša?

On je, kao što ste rekli, pravomoćno osuđen i u zatvoru je, ali može ga se posjetiti.

:: Ali niste mu išli drugarski u posjet, nego ste išli s njim politički razgovarati.

Gospodinu Glavašu nisu propisane teme o kojima smije i one o kojima ne smije razgovarati u zatvoru. Vi to dobro znate, intervjuirali ste ga u zatvoru. Ta su vremena srećom ipak iza nas. On i dalje ima značajan utjecaj u jednoj hrvatskoj parlamentarnoj stranci. Za mene kao i za sve nas u inicijativi bilo je važno što smo imali priliku razgovarati sa svim čimbenicima u političkom životu RH i doznati koja su njihova viđenja.

:: Je li mjesto ratnom zločincu da bude frontmen političke stranke i da on bude osoba koju se nešto pita?

To je, koliko ja razumijem, u skladu s hrvatskim zakonima. A koliko sam upoznata frontman HDSSB-a je gospodin Šišljagić.

:: Pitam vas osobno, smatrate li da osoba osuđena za ratni zločin treba biti politički faktor?

A smatrate li vi da osobi nakon izdržavanja kazne za ratni zločin treba oduzeti građanska i politička prava? Hrvatsko je društvo prošlo kroz dugih 45 godina totalitarnog sustava u čije je funkcioniranje ugrađen zločin, potom kroz pet godina krvavog rata za stvaranje i obranu države u kojem je i Branimir Glavaš dao značajni obol. Mislim da je legitimno i potrebno povesti ozbiljnu društvenu raspravu je li primjereno da na javnim političkim funkcijama budu ljudi koji su pravomoćno osuđeni za ratni zločin, za korupciju i gospodarski kriminal, kao i ljudi koji su bili u službi represivnog komunističkog sustava. No to se ne čini, već se samo s vremena na vrijeme, sukladno potrebama političkog trenutka izvlači dvojba – može li gospodin Glavaš iz zatvora voditi stranku, tko ga smije, a tko ne smije posjećivati i o čemu smiju, a o čemu ne smiju razgovarati.

:: Koje su vaše političke ambicije?

Osigurati da u Hrvatskoj profunkcionira istinska demokracija koja je danas zagušena političkim inženjeringom. I osigurati da se na načelima istinske demokracije Hrvatska počne razvijati kao moderna europska država.

:: Ovo je društveno-politički angažman, imate li ambicije ući u Sabor, možda na Pantovčak?

Sada je u našem fokusu omogućiti da kvalitetni ljudi uđu u politiku i oni koji su već u politici zauzmu mjesta s kojih mogu razvijati demokratsku europsku Hrvatsku. Ali ako procijenimo da bi bio potreban specifičniji politički angažman, da li moj ili nas kao grupe, nećemo od toga bježati.

:: Prvi na redu su predsjednički izbori, vidite li se na Pantovčaku?

Već sam zapravo odgovorila na to pitanje: procijenimo li da je potreban moj specifičniji angažman, nećemo od toga bježati. Zasad smo fokusirani na promjenu izbornog zakonodavstva kako bi omogućili istinski demokratski izbor u Hrvatskoj.

:: Mislite da ćemo ovim načinom izbora imati kompetentniju i sposobniju Vladu?

Da i upravo to je cilj našeg angažmana.

:: Predsjednički kandidati su Ivo Josipović, aktualni predsjednik, i HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović s desnog, vama bližeg spektra, kako vam se gđa Kitarović čini kao kandidatkinja?

O gospođi Grabar Kitarović ne znam mnogo pa još nemam stav o njoj kao predsjedničkoj kandidatkinji. Ali imam vrlo jasan stav o gospodinu Josipoviću koji je vrlo loše obnašao svoj predsjednički mandat – i činjenjem i nečinjenjem. Pa i tijekom referenduma o braku pokazao je da ne poštuje neutralnost državnih institucija ni obavezu da kao predsjednik predstavlja sve hrvatske građane.

:: Kako to da o Kolindi Grabar Kitarović ne znate kao ništa?

O gospođi Grabar Kitarović kao predsjedničkoj kandidatkinji ne znam gotovo ništa, jer kao što znate, još nije iznijela svoj program kao predsjednička kandidatkinja.

:: Predsjednik Josipović za gđu Grabar Kitarović rekao je “da ima slike, a nema tona”. Činjenica jest da se ona kandidirala, ali da je dosad, izuzev neki dan u Dubrovniku, o kandidaturi i svojim stavovima malo rekla. Je li vam sporna Josipovićeva izjava ili to što gđa Grabar Kitarović zasad zaista malo govori?

Sporno mi je da predsjednik Josipović koristi novac iz proračuna da bi otpočetka godine vodio svoju kampanju, obilazio Hrvatsku od stočnih sajmova do najmanjih otoka, umjesto da djeluje kao predsjednik države koja prolazi duboku krizu. Sporno mi je da ublažava ozbiljne probleme oko ministra Linića i njegove financijske oligarhije, da ne otvara pitanje korupcije i zloporabe instituta predstečajnih nagodbi u kojima je samo Jutarnjem listu oprošteno milijardu kuna, a čime je zakinut državni proračun za novac koji je potreban hrvatskim građanima. To mi je jako sporno.

:: Koliko ste bliski Savezu za Hrvatsku?

Ni ja niti itko od nas iz inicijative nije blisko povezan niti s jednom strankom. Poznajemo ljude u svim strankama i konzultiramo se s njima.

:: U Savezu za Hrvatsku je i Hrast, stranka u kojoj ste jedno vrijeme bili predsjednica, koliko ste s njima povezani?

Jednako kao i sa svim drugim strankama.

:: Kada bi se spustio izborni prag, onda bi vjerojatno i Hrast, da samostalno izađe na izbore, ušao u Sabor.

Taj će zakon vrijediti za sve stranke.

:: Bojite li se da će vas prozivati da snižavanjem izbornog praga radite na ruku Hrasta?

Vi me već prozivate.

:: Ja vas pitam.

Mi pokrećemo referendum čiji je cilj iz korijena promijeniti politički sustav Hrvatske. Želimo oko te ideje ujediniti sve hrvatske birače. Zar vi zaista vjerujete kako je prikriveni cilj takvog projekta omogućiti nekoj konkretnoj stranci koja ne prelazi izborni prag da ga u sljedećem pokušaju prijeđe?

:: Kako komentirate amandman na Obiteljski zakon koji je usvojen i kojim će se i istospolnim parovima omogućiti posvajanje djece. Profesorice s Pravnog fakulteta već su komentirale da su se sada obistinile njihove tvrdnje da je definicijom braka u Ustavu zaštićena samo riječ brak, ali ne i sadržaj.

Profesorica Barić s fakulteta u Rijeci, koju citirate, više je od 60 puta kroz medije, u pokušaju vršenja pritiska, prozvala Ustavni sud da se izjasni protiv referenduma o braku kao neustavnog. Dakle, profesorica Barić ne djeluje iz pozicije profesora ustavnog prava nego iz pozicije aktivistice LGBT zajednice, što je legitimno, ali treba jasno podcrtati tu razliku. Što se tiče Obiteljskog zakona, naravno da je Ustavna definicija braka zaštitila brak i kao sadržaj i to je svima jasno. Sad je na zastupnicima u Saboru da pokažu poštuju li volju naroda pokazanu na referendumu.

:: Hoćete li vi nešto učiniti po tom pitanju?

Obiteljski zakon su osporili baš svi stručnjaci, osim onih koji su ga pisali. No ipak je usvojen političkim dizanjem ruku. Taj zakon nije usklađen niti s temeljnim dokumentima o zaštiti prava djece, pa ćemo ići na ocjenu ustavnosti tog zakona.

:: Kada ćete zatražiti ocjenu ustavnosti?

Upravo je pripremamo. Ali ne samo mi već i niz drugih udruga, različitih svjetonazora.

:: Proglašeni ste homofobom godine, kako to komentirate?

Associated Press, jedna od najvećih svjetskih izvještajnih agencija, je 2012. godine odustala od korištenja termina homofob jer su zaključili da se radi i o etiketiranju i o pokušaju diskvalificiranja neistomišljenika. Mislim da bi bilo dobro da i Vaša kuća o tome razmisli. Organizatori Gay Prida proglašavaju homofobima ljude koji u svom javnom djelovanju ni na koji način nisu pokazali da su protiv bilo koga da bilo kome žele nauditi, ima za cilj ušutkati javno djelovanje i iznošenje mišljenja s kojima se oni ne slažu. Takvo etiketiranje i pripadajući govor mržnje postali su način djelovanja agresivnih LGBT skupina. Što se tiče njihove liste osoba koje oni ocjenjuju kao homofobe – jako mi se dopalo biti u društvu s Blankom Vlašić, profesoricom obiteljskog prava Korać-Graovac, akademikom Reinerom...

:: Imate li u krugu svojih prijatelja ljude istospolne orijentacije?

Ljude u svom okruženju ne dijelim prema tome kako žive jednu dimenziju svog života – svoju spolnost. Nisam sigurna razumijete li koliko takvo pojednostavljeno poimanje ljudi može biti uvredljivo za homoseksualne osobe. Ali ako već na takav način želite dijeliti ljude – da, među suradnicima imam ljude koji su odabrali živjeti takvim životnim stilom. No smatramo da su to privatne stvari i o tome ne razgovaramo. To nas ne sprječava da jako dobro surađujemo.

:: Pa vi ste pokrenuli cijeli referendum upravo na pitanju spolne orijentacije.

Bojim se da onda niste razumjeli niti smisao referenduma. Bio je to referendum za zaštitu institucije braka kao zajednice muškarca i žene i zaštite prava djeteta da ga posvaja ona zajednica u kojoj može i nastati – muškarac i žena, otac i majka.

:: I time ste spriječili da netko druge spolne orijentacije stupi u brak.

Ni na koji način nismo se bavili drugima, samo time da je brak zajednica muškarca i žene i da je to najbolje mjesto za odgoj djece.

Komentara 71

DI
Dijaspora
16:10 21.06.2014.

Željka radi samo ono što većina Hrvata želi. Zato joj je uspjeh zagarantiran.

DU
Deleted user
16:10 21.06.2014.

Gospodo Markic, imate moju podrsku kao i podrsku vecine gradane ove zemlje. Ne obazirite se na sva ova vrijedanja od strane nasih domacih "liberalnih fašista". Takoder se slazem da treba zabranit etiketiranje tipa "homofob godine". Nekako mi se cini daa tu ima prostora i za privatnu tuzbu.

QQ
qqriqrac
16:14 21.06.2014.

Sjajan interview. Željka kao i uvijek fantastična. Probudila je Hrvatsku! Uočila je bitne probleme i sve argumentira bez pogreške.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije