U sinoćnjem tragičnom događaju koji je potresao Šušnjevce i cijelu općinu Bukovlje ubijen je Zoran Grgić (62), bivši član saborskog Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih službi i poznati stručnjak za sigurnosni sustav. Sigurnosne situacije povremeno je komentirao i za Večernji list. Brza policijska akcija dovela je do uhićenja muškarca koji se dovodi u vezu s njegovim ubojstvom.
Akcija je izvedena ubrzo nakon što je Grgić oko 18 sati pronađen mrtav u mjestu Šušnjevci nedaleko od Slavonskog Broda, gdje je usmrćen vatrenim oružjem. Prema neslužbenim informacijama, Grgić je tijekom dana bio u društvu osumnjičenog na izletištu Ljeskove vode, nakon čega je na cesti presretnut i ubijen. Iako motiv zločina još nije poznat, nagađa se da su između njih postojali narušeni odnosi.
Tragična smrt Zorana Grgića potresla je Slavonski Brod i širu javnost, s obzirom na to da je godinama bio angažiran u državnim institucijama i sigurnosnim strukturama. Policija je potvrdila kako je istraga u završnoj fazi te da će po dovršetku ispitivanja nadležnom odvjetništvu biti dostavljena kaznena prijava.
Zoran Grgić rođen je u Slavonskom Brodu, gdje je završio srednjoškolsko obrazovanje za matematičara-informatičara. Kako je sam naveo u svojoj biografiji, bio je zatvoren zbog famoznog „verbalnog delikta" jer je zagovarao višestranačje i primjenu demokratskih standarda te pravo Hrvatske na odcjepljenje. Po izlasku iz zatvora nastavio je studij strojarstva.
Od 1991. - 1995. bio je sudionik Domovinskog rata, gdje je služio u činu natporučnika. Od 1995. do 2007. živio je na Malom Lošinju. Iako je bio 50-postotni hrvatski ratni vojni invalid, povremeno je pisao za nekoliko hrvatskih tjednika i dnevnika, među kojima i za Večernji list. U tri mandata, od 2003. do 2016., bio je član Vijača za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija na prijedlog HDPZ-a (Hrvatskog Društva Političkih zatvorenika).
Bio je član Organizacijskog odbora konferencije „System building approach to combating terrorism", održane u Hrvatskome saboru 2005., gdje se predstavio sa zapaženim stručnim člankom "Geoplitical and geostrategic aspects of possible terrorist attacks against Republic of Croatia", a godinu kasnije organizirao je i znanstveno-stručni skup "National security and transport perspectives in Croatia". Od 2008. aktivan je u Partnership for Peace Consortium of Defense Academies and Security Studies Institutes u okviru grupe CTWG (grupa za kontra-terorizam). Do 2016. objavio je više stručnih i znanstvenih radova iz područja sigurnosti, geopolitike i gospodarstva.
Grgić se aktivno zalagao za prava političkih zatvorenika i branitelja. Smatrao je da oni predstavljaju “savjest čovječanstva” te da imaju obavezu boriti se za pravedniji društveni poredak. Bio je zagovaratelj povratka vojnog roka.
U jednom razgovoru za Večernji list rekao je kako smatra da je smanjen interes mladih za dragovoljnim služenjem vojnog roka više sociološko-demografska nego politička pojava. Prema njegovim riječima, izgubio se nacionalni naboj iz devedesetih godina i nije obnavljan. Smatrao je da niti jedna politička opcija na vlasti ne stvara nacionalne vrijednosti koji bi motivirale ljude na odlazak u vojsku, a drugi razlog je otvorenost granica. Mladi odlaze u sve ranijoj dobi, tako da je dragovoljno služenje postalo neprivlačna kategorija.
- Viša mjesečna naknada ročnicima ne može povećati interes za odlazak na dragovoljno služenje vojnog roka, s obzirom da će na tržištu dobiti dva ili tri puta veći iznos da rade kao konobari. Jedina motivacija to je odabir te profesije, ali tu važnu ulogu igra domoljublje koje je kod nas gotovo zabranjeno. Drugo što bi ih moglo potaknuti je obiteljska tradicija, ali sami roditelji koji su bili pripadnici vojske razočarani su državom i politikom i ne motiviraju mlade na odlazak u vojsku – govorio je Grgić u lipnju 2023.
Komentirajući rastući problem migranata, iste je godine ocijenio kako u svijetu postoje dvije vrste organiziranog šverca migranata. Jedna se zasniva na terorizmu i socijalnom inženjeringu kojim se napada nacija koja je meta, a druga na čistom kriminalu. Prvu vrstu organiziraju tajne službe pojedinih država i uspostavljaju pravce za daljnji šverc ljudi, a onda istom trasom švercaju i narkotike.
- Druga shema zasniva se na organiziranom kriminalu i ona ima sva obilježja onoga čime se bave kriminalisti. Riječ je o prekograničnom kriminalu gdje se kriminalci različitih nacionalnosti udružuju u kartelno poslovanje. Kriminalistima je tu posao znatno otežan jer su skupine zatvorene i ne mogu se pridobiti suradnici, pa se sve svodi na klasičan operativni rad. Nezakonite migracije jako je teško prevenirati – kaže Grgić. Isticao je kako je krijumčarenje ljudi četvrti najunosniji kriminalni biznis u svijetu, odmah iza droge, financijskih operacija i oružja.
- Neke procjene govore da se zarada od organiziranog šverca ljudima na godišnjoj razini može usporediti s bruto nacionalnim proizvodom jedne srednje velike europske zemlje. Prelazak šengenske granice danas košta nekoliko tisuća eura po osobi – istaknuo je Grgić.
Grgić je 2015. godine podnio prijavu protiv tadašnjeg premijera Zorana Milanovića, ministra unutrašnjih poslova Ranka Ostojića i ministra branitelja Predraga Matića zbog odnosa prema braniteljskim prosvjedima, a sve ih je optužio za veleizdaju. Iako se u posljednje vrijeme povukao iz politike, Grgić je i dalje bio prepoznatljivo lice u lokalnoj zajednici, a nastupao je javno i kao sigurnosni stručnjak.
Otvori KEKS Pay
Pokoj mu duši !