Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti

'Očekujem da će Pelješki most graditi i kineski radnici, ali neće ih biti na tisuće'

Trenutačni investicijski ciklus u prometu vrijedan je 20 milijardi kuna. Grade se mostovi, pruge, autoceste, zračne i morske luke, nabavljaju novi gradski autobusi...
08. srpnja 2018. u 19:24 16 komentara 2698 prikaza
Oleg Butković
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković zna reći da je ministar neba i zemlje. U njegovu su resoru cestarski sektor, željeznice, zračni i pomorski promet, veliki infrastrukturni projekti... Tako velik resor znači da u njemu ima i velikih problema, ali i velikih projekata koji su se počeli realizirati. Plan za rješavanje cestarskog duga donesen je i počela je njegova provedba. Sad slijedi osmišljavanje plana restrukturiranja željeznica.

Croatia Airlines Obećao pomoć Premijer Plenković zasad uspio odgoditi štrajk u Croatia Airlinesu

No, osim toga, u tijeku su i slijede realizacija brojnih projekata u željezničkom sektoru. Europsko sufinanciranje trenutačno najvažnijeg hrvatskog infrastrukturnog projekta – Pelješkog mosta – osigurano je, potpisan je ugovor s kineskim konzorcijem predvođenim China Road and Bridge Corporation, vrijedan 2,08 milijardi kuna. Butković u razgovoru za Večernji list govori, između ostalog, kad počinju radovi na gradnji tog mosta, kad će napokon biti pušten u promet Čiovski most, ali i o Croatia Airlinesu u kojem je za ponedjeljak najavljen štrajk.

Oleg Butković | Autor : Petar Glebov/PIXSELL Foto: Petar Glebov/PIXSELL

Kad će početi radovi na Pelješkom mostu?

Nakon što su osigurana sredstva EU u 85-postotnom iznosu za projekt cestovnog povezivanja južne Dalmacije i potpisan ugovor s kineskim izvođačem radova krajem travnja u Dubrovniku, stekli su se svi uvjeti za početak gradnje Pelješkog mosta. Trenutačno traju pripremne radnje, a prema mojim informacijama, izvođač radova obavlja i razgovore s potencijalnim podizvođačima radova. Krajem srpnja i službeno počinju radovi, kako je i predviđeno ugovorom. Nakon uvođenja izvođača u posao, slijedi razdoblje od sedam-osam mjeseci u kojem će se ispitivati podmorje i pripremati izvedbeni projekti i slično. Dakle, ima još dosta posla na pripremi prije same fizičke gradnje mosta. No očekujem da sve bude kako je i predviđeno ugovorom. S druge strane, počinje realizacija i ostalih faza projekta. Natječaj za pristupne ceste raspisan je, a pristigle ponude trenutačno se evaluiraju u Hrvatskim cestama. Naime, paralelno s početkom gradnje mosta na jesen kreće gradnja i pristupnih cesta. Raspisivanje natječaja za treću i četvrtu fazu projekta, koje uključuju gradnju stonske obilaznice, planirano je za jesen pa ćemo izvođače radova za taj dio imati vjerojatno u 2019. godini. Uglavnom, sve ide po unaprijed određenom terminskom planu. 

Dragan Čović Dragan Čović: 'BiH nikada nije zauzela službeno stajalište protiv gradnje Pelješkog mosta'

Koliki bi udio poslova na Pelješkom mostu mogle dobiti hrvatske tvrtke kao podizvođači radova?

Hrvatske ceste od kineskog su izvođača zasad dobile jedan zahtjev za odobrenje podizvođača radova, i to za projektantski dio posla, a riječ je o jednoj hrvatskoj tvrtki. Vjerujem i očekujem da će se dosta hrvatskih tvrtki i u samom izvođenju radova uključiti u gradnju mosta, ali i u gradnju pristupnih cesta. Prema Zakonu o javnoj nabavi, dozvoljeno je 30 posto posla ustupiti podizvođačima. Očekujem da će to u slučaju Pelješkog mosta i pristupnih cesta biti uglavnom hrvatske tvrtke.

Hoće li izvođači radova na Pelješkom mostu i pristupnim cestama imati problema s pronalaskom radne snage?

Postoji dovoljan broj kvota u slučaju da radna snaga bude dolazila iz inozemstva. Vlada je u tom dijelu napravila iskorak pa smo i u građevinarstvu povećavali kvote. To je već uhodan proces i tu ne bi trebalo biti problema. 

Potpisan dugoočekivani ugovor o izgradnji Pelješkog mosta Jozo Pavković Dok se SAD, Europa i Rusija prepiru, Kina ulazi u regiju

Stalno se govori o mogućem dolasku kineskih radnika na gradilište mosta. Koliko bi njih moglo doći?

Ne znam koliko će biti kineskih radnika, očekujem ih svakako određen broj, ali ne na tisuće.

Kad će biti pušten u promet Čiovski most?

Gradnja mosta je završena, počeo je tehnički pregled i za osam do 10 dana bit će pušten u promet. Unatoč svim problemima koje smo imali na tom projektu, uspjeli smo spasiti europsko financiranje. Vjerujem da će se ljudi u Dalmaciji, na Čiovu i u Trogiru najviše radovati završetku tog mosta. Još im se jednom ispričavam jer su zaista dugo čekali realizaciju ovog projekta. 

Oleg Butković
1 / 9
Nešto više od tri godine od početka gradnje Čiovski most je napokon spojen.
Pelješki most Pelješki most Najjeftiniju ponudu za pristupne ceste dala tvrtka iz BiH, najskuplju kineska

Radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci bili su usporeni zbog problema s podizvođačem radova. Kakvo je stanje na tom gradilištu nakon što je stigao novi podizvođač?

To je najveći željeznički projekt koji se trenutačno provodi u Hrvatskoj. Novi podizvođač intenzivirao je radove, povećao broj radnika i strojeva i situacija je sada puno bolja. Očekujem da će ići dinamikom kojom i treba. Danas u Hrvatskoj imamo puno infrastrukturnih projekata i imamo dosta problema s radnom snagom i izvođačima radova. No vjerujem da će se ti problemi u idućem razdoblju svesti na najmanju moguću mjeru. 

U kojoj je fazi projekt obnove i dogradnje drugog kolosijeka pruge Križevci – mađarska granica?

Osigurali smo 300 milijuna eura bespovratnih sredstava za taj projekt. Sredinom kolovoza bit će raspisan natječaj za radove s realizacijom tog velikog infrastrukturnog projekta do 2021. godine. Zagreb će s mađarskom granicom biti spojen modernom dvokolosiječnom prugom. Uz taj, ove godine kreću i drugi veliki željeznički projekti. Potpisali smo ugovor s izvođačima radova za elektrifikaciju pruge Zaprešić – Zabok te ugovor za bespovratna sredstva za prugu Vinkovci – Vukovar, a natječaj za radove u tijeku je. Završavamo i prugu prema Sisku, izvode se radovi na ličkoj pruzi, a ono što me posebno veseli jest da kreće realizacija modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza. Donijeli smo nacionalni program, osigurali sredstva od Svjetske banke, europskih fondova i iz kredita i u modernizaciju stotinjak prijelaza uložit ćemo oko 300 milijuna kuna. 

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa SUKOB INTERESA Povjerenstvo pokrenulo postupak protiv Butkovića, Baldasara, Jakovine, Ćosića i Lucića

Koliko je dosad za projekte hrvatskoga prometnog sektora povučeno novca iz fondova EU?

Početkom 2017. godine imali smo potpisan samo jedan ugovor o bespovratnim sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a danas imamo ugovore ukupno vrijedne 14 milijardi kuna. Trenutačno smo na oko 70 posto ugovorenog iz tog programa, a iz CEF-a više od 90 posto, što znači da je promet u ovih godinu dana u ugovaranju bio jedan od najuspješnijih resora. Riječ je o velikim infrastrukturnim projektima, osim Pelješkog i Čiovskog mosta, tu su još Zračna luka Dubrovnik, svi željeznički projekti, projekti malih luka na otocima, nabava novih gradskih autobusa i niz drugih aktualnih projekata. To je velik doprinos prometnog resora za investicije i rast BDP-a. Važno je napomenuti da imamo i projekte koji se ne financiraju iz EU pa je ukupni investicijski ciklus u prometu vrijedan oko 20 milijardi kuna. Dva najznačajnija projekta koja se financiraju sredstvima međunarodnih kreditnih institucija jesu nastavak gradnje punog profila Istarskog ipsilona koji je nedavno dobio zeleno svjetlo Europske komisije te nastavak gradnje koridora Vc.

Najavljujete da će sljedeće godine početi gradnja pruge prema Rijeci. U kojoj je fazi taj projekt?

Projekt rekonstrukcije postojeće i gradnje drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac trenutačno je u projektiranju, rade se potrebne studije. Na jesen ćemo prijaviti taj veliki projekt za financiranje iz fondova EU. Početkom 2019. godine očekujemo raspisivanje natječaja za taj projekt, čija je procijenjena vrijednost 2,6 milijardi kuna. Radi se o 44,25 kilometara nove pruge na kojoj će se dostizati brzina od 160 kilometara na sat. 

Josip Škorić Najbolje rješenje Pet ponuda za izradu studije o povezivanju Korčule i Pelješca

Kad će biti donesena odluka o nizinskoj pruzi?

Moramo donijeti političku odluku o gradnji nizinske pruge, uskladiti svu prostornoplansku dokumentaciju i uvjeriti Europsku komisiju da je to jedino ispravno rješenje, odnosno da rekonstrukcija postojeće trase nije ono što Hrvatskoj treba. Vjerujem da ćemo prilikom pripreme Operativnog programa za sljedeće razdoblje i u razgovorima s EK definirati i taj dio. Osobno se zalažem za nizinsku prugu ili vinodolsku trasu koja bi se gradila uz pomoć fondova Europske unije. No ostaje i mogućnost gradnje putem koncesije, tu smo otvoreni za razgovor i taj model ne treba odbaciti. 

Kinezi su bili zainteresirani za gradnju nizinske pruge i riječku luku, ima li tu novih momenata?

Trenutačno nema iako je bilo dosta interesa. Ići ćemo na izbor novog koncesionara na riječkoj Zagrebačkoj obali čime otvaramo mogućnost za dolazak i prihvat veće količine tereta u riječkoj luci. Taj i svi drugi  projekti koji se provode u toj luci i njezinu bazenu traže gradnju moderne pruge koja će povezati Rijeku s unutrašnjosti, Zagrebom i Budimpeštom. Stoga očekujem da će se intenzivirati prvenstveno interes kineskih, ali i drugih investitora za nizinsku prugu. Tome doprinosi i činjenica da Kinezi grade Pelješki most.

Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - Prometna budućnost Hrvatske Hrvatska kakvu trebamo Butković: Jedini izlaz za Croatia Airlines jest pronalazak strateškog partnera

Zašto politička odluka o nizinskoj pruzi još nije donesena?

Odluka nije donesena jer se Hrvatsku uvjeravalo da jedino rekonstrukcija postojeće trase može proći za korištenje fondova EU. Prijašnje vlade takvo su mišljenje prihvatile. A da smo ga i mi prihvatili za Pelješki most, možda za njega ne bismo dobili sufinanciranje. Ako Hrvatska kaže da je nizinska pruga nacionalni strateški projekt, onda taj projekt može biti drugačije percipiran. 

Zašto to još uvijek ne kažemo?

Za takvu odluku morate imati svu potrebnu dokumentaciju koju trenutačno pripremamo. Dakle, idemo u smjeru donošenja te odluke. 

Pelješki most Pelješki most Upravni sud odbio i prijedlog konzorcija Astaldi-Ictas za zabranu početka radova

Nakon cestarskog sektora slijedi restrukturiranje željeznica. Koje će biti glavne mjere i glavni ciljevi tog restrukturiranja?

Po uzoru na cestarski sektor koji se uspješno restrukturira počinje restrukturiranje i željezničkog sektora koji će biti još veći zalogaj jer ima puno više problema i puno je složeniji od cestarskog. Formirali smo radne skupine koje rade na pripremi tzv. pisma sektorske politike, na isti način kao što je to bilo u cestarskom sektoru i sve radimo u suradnji sa Svjetskom bankom. U Nacionalnom programu reformi postavili smo cilj da Vlada do kraja ove godine donese pismo sektorske politike i to će biti temelj restrukturiranja cijelog željezničkog sektora. 

Kako ste zadovoljni provođenjem restrukturiranja u cestarskom sektoru? 

Zadovoljan sam jer je to naš veliki uspjeh nakon odustajanja od monetizacije. Tu želim zahvaliti, naravno, predsjedniku Vlade i ministru financija jer smo ustrajno krenuli u tu veliku reformu koja je rezultirala izdavanjem međunarodne obveznice i refinanciranjem kredita s domaćim bankama, čime smo na kamatama godišnje uštedjeli više od 50 milijuna eura. S druge strane, autoceste smo ostavili u svom vlasništvu i do 2033. godine cestarski dug trebali bismo u cijelosti isplatiti. Moramo učiniti sve kako bi cestarske tvrtke mogle normalno funkcionirati, potrebno je smanjiti rashode i povećati prihode. Prihodi koji se sad ostvaruju su iznad očekivanja, imamo povećanje prihoda od cestarine za gotovo 300 milijuna kuna, što je čak 90 posto više od planiranog. To je dobar pokazatelj, no uvijek može bolje. Ima prostora za uštede na troškovima održavanja i javnoj nabavi. Tu su sad na potezu uprave tvrtki. 

Lanjski prosvjed taksista protiv Ubera u Zagrebu Taksisti: 'Butković je ovim zakonom preuzeo odgovornost za stanje u ljetnim mjesecima'

Odabrali ste savjetnika za novi sustav elektroničke naplate cestarine. Kad ćemo znati na koji ćemo novi način plaćati cestarinu?

Za desetak dana potpisat ćemo ugovor s najpovoljnijim ponuđačem i oni će odmah početi s izradom studije. Radit će u dvije faze, a u prvoj koja traje četiri mjeseca razrađivat će modele naplate i, najkasnije dva mjeseca nakon što nam isporuče predložene modele, donijet ćemo odluku o novom sustavu. Dakle, do početka 2019. godine trebali bismo imati odgovor na pitanje o novom sustavu naplate. Prijedlozi konzultanata nas ne obvezuju, ali usuglasili smo se sa Svjetskom bankom i pričekat ćemo da struka kaže što je najbolje. Novi sustav naplate bit će implementiran do 2021. godine.

Za dionicu autoceste Križišće – Žuta Lokva postoji interes stranih investitora da je grade po koncesijskom modelu. Druga je opcija financiranje iz fondova EU. Koja je opcija izvjesnija?

Definitivno je teško kazati da ćemo iz svojih, odnosno kreditnih sredstava u ovom mandatu ići u gradnju cijele autoceste. Pripremamo sada obilaznicu Novog Vinodolskog i idemo s njom kao prvom dionicom te autoceste. Ostaje nam, dakle, na raspolaganju model koncesije. Interes za to postoji, potencijalni koncesionari se javljaju, neki su bili i na razgovorima u Hrvatskim autocestama. Vidjet ćemo koliko su ozbiljni. Smatram da je to jako važan prometni pravac jer, osim što je na Jadransko-jonskom koridoru, u funkciji je i obilaznica gradova uz obalu. Opravdanost te dionice nije upitna, a postoji i mogućnost financiranja gradnja te autoceste iz fondova Europske unije u novom operativnom razdoblju.

Pelješki most Bošnjački pucanj u prazno EK ušutkava Sarajevo: Granica nije uvjet za Pelješki most

Po kojem bi se modelu mogla graditi autocesta do Dubrovnika?

I ta je autocesta na Jadransko-jonskom koridoru i Hrvatska treba pripremati projektnu dokumentaciju i za taj projekt. Radi se o jako skupoj dionici, kao što je to i dionica Križišće – Žuta Lokva. Sigurno je da ćemo u pripremi novog operativnog programa i u razgovorima s Europskom komisijom gurati i taj projekt.

Kuda bi išla trasa te autoceste? 

Trasa je definirana prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. No Europska komisija predlaže da ona ide preko Bosne i Hercegovine, ali vidjet ćemo s njima i susjednim zemljama koja bi varijanta bila najbolja. 

Pelješki most Pelješki most Partneri Kinezima žele biti Dalekovod, Holcim, Uljanik...

Kako riječka luka može stići svoje konkurente na sjevernom Jadranu? 

Krenuli smo s velikim investicijskim ciklusom u riječkoj luci koji završava 2021. godine. Do tad planiramo realizirati svih šest razvojnih projekata ukupne vrijednosti 120 milijuna eura. Riječ je uglavnom o razvoju intermodalnog sustava luke. Završetkom riječke Zagrebačke obale svu snagu ćemo usmjeriti na odabir novog koncesionara. Vjerujem da realizacijom tih investicija i nizinske pruge možemo pozicionirati riječku luku ondje gdje joj je mjesto.

Piloti, stjuardese i aviomehaničari najavili su štrajk za 9. srpnja. Lani ste uspjeli spriječiti štrajk u toj aviokompaniji, hoćete li to uspjeti i ove godine?

Mogu razumjeti da postoji određeno nezadovoljstvo radnika, pilota, stjuardesa, mehaničara u Croatia Airlinesu. No nije racionalno i logično štrajkati u turističkoj sezoni kad tvrtka ostvaruje najviše prihoda. Stoga apeliram na sve, sindikate i upravu, da sjednu i razgovaraju. Ja sam uvijek otvoren za razgovor i razgovora u Ministarstvu je i bilo. No traženje dodatnih 30 ili 50 milijuna kuna, s obzirom na trenutačno stanje tvrtke, zbilja je iracionalno. Bilježimo povijesne rezultate broja putnika u zračnim lukama, Croatia Airlines ima povećanje broja putnika i prihoda i takva štrajkaška akcija je samoubojstvo tvrtke. To apsolutno treba izbjeći, vjerujem da ima još razuma i da će on prevladati. Stabilnost i budućnost tvrtke svima nam je na prvom mjestu. Vjerujem da će se do ponedjeljka naći rješenje kako bi se izbjegao štrajk. 

Internet Vlada presudila Kreće 'veliki projekt' brzog interneta u cijeloj Hrvatskoj

Sindikati u Croatia Airlinesu dosta su angažirani i oko izbora nove uprave kompanije. Tri natječaja raspisana su dosad za upravu CA, dva su poništena, a treći je još otvoren i Vlada nikako da odnese odluku o novoj upravi. Zašto?

Nakon što je Vlada vratila Croatia Airlines na popis strateških tvrtki morali smo ponoviti natječaj za izbor uprave. On je u tijeku, odluku o upravi treba donijeti Vlada i to nikako ne smije biti razlog za štrajk u turističkoj sezoni. Razgovori su s kandidatima obavljeni, sad se provode određene provjere i Vlada će donijeti odluku. Ne mogu u ovom trenutku reći kada će odluka biti objavljena, ali bi trebalo što prije.

Oleg Butković
1 / 12
Gradilište mosta Komarna Pelješac
Jedan od kandidata za ministra financija je Marko Primorac, bivši Kolindin savjetnik
BUDUĆI MINISTAR
Imovinska kartica Marka Primorca: Ima znatnu štednju i kredit s kamatom od 1,13 posto
Borba protiv umora
Borba protiv umora
Osjećate umor i teško vam se motivirati? Evo nekoliko savjeta da promijenite svoju svakodnevicu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • stefj:

    Neka dođu i iz Tunguzije ako treba, dajte već jednom sagradite taj most. Čekamo ga ko reforme, a nikako da dođu.

  • Avatar neyoh
    neyoh:

    ...... Nije tocno da je Europska komisija odlucila da je gradnja Pelješkog mosta najbolja opcija!.............. Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet Siim Kallas, koji boravio u službenom posjetu Hrvatskoj, izjavio je u Zagrebu da jošš nije izabrana solucija što ... prikaži još! see tice povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, niti je bilo kojoj mogucoj varijanti dana prednost....................Naime, projektanti i izvodaci mosta, autoceste i brze ceste, tvrtke IGH i Konstruktor preko tvrtke Profectus Vicenca Blagaica, suvlasnici su milijuna cetvornih metara zemljišta na Pelješcu i okolici!

  • info_punkt:

    tako je. Bit će ih koliko je potrebno da se most sagradi, recimo 500-tinjak.