Prvi smo u Hrvatskoj dobili prvostupanjsku presudu da nam je kredit zbog kojeg smo ovršeni neosnovano otkazan, čekamo potvrdu Županijskog suda, a nakon toga otvara nam se put da dobijemo i tužbu za neosnovanu ovrhu koju smo podigli još 2014. – kaže Sandra Biondić-Brkić, 48-godišnja farmaceutska tehničarka iz Slavonskog Broda (na fotografiji), čija obitelj posljednjih šest godina živi pod ovrhama zbog koji su postali klasična slavonska i hrvatska priča, s raseljenim članovima obitelji, troje studenata, od kojih dvoje već našlo posao izvan Hrvatske. Nisu tako zamišljali život. Tko će im ga vratiti i dobiju li presude?
Iznenađenje na bankomatu
Sve je počelo sa stambenim kreditom u “švicarcima” koji su u PBZ-u podigli 2007.; rata je s 4100 kuna skočila na skoro 10.000 i uskoro im je “administrativna zabrana” na Sandrinu plaću i mirovinu njezina supruga skidala cijela primanja, jer tad još nije postojao institut zaštićenog računa.
– Moja je plaća bila nešto malo veća od rate kredita, no suprugova mirovina od šest do sedam tisuća kuna bila nam je dovoljna za životne potrebe. No, kad je “švicarac” podivljao, pokušali smo sve: radili na crno, podigli još jedan nenamjenski kredit da servisiramo dug misleći da to neće dugo potrajati... – kaže. No, prevarili su se, potrajalo je, a uskoro su, osim potpuno očišćenih računa, bez kune primanja, u banku na poziv nosili i novac koji su zarađivali “sa strane”.
– Sve do pred Božić 2013. Otišla sam na bankomat podignuti neku siću da bar obilježimo blagdane, djeca su znala da za prave poklone nemamo, ali bankomat je pojeo karticu. Tako sam saznala da smo ovršeni – prisjeća se S. Biondić-Brkić napominjući da nikakve obavijesti o ovrsi nije bilo. Na Badnjak su dobili pismo iz Croatia osiguranja kojim ih osiguravatelj obavještava da je preuzeo dug banke, koja je otkazala kod njih osigurani kredit. U sudskom je sporu poslije u prvom stupnju presuđeno da kredit nije smio biti otkazan jer je svaki mjesec nešto uplaćivano, najmanje 5000 kuna.
– Jedan su mjesec skinuli čak 30.000 kuna jer su “počistili” i dječju stambenu štednju, dopuštene minuse, svaki račun koji smo imali... Šest mjeseci nismo dobivali ni kune, prosili smo za kruh od obitelji! – ogorčena je Sandra. Jedno su im vrijeme istodobno tekle i ovrhe CO-a i PBZ-a, iz kojeg su dobili objašnjenje da na Fini “čuvaju naplatni red” za CO, kojem su prodali dug. U međuvremenu su pokrenuli sporove za preplaćene kamate, neosnovano otkazani kredit, neosnovanu ovrhu, ali i podigli tužbu na DORH-u protiv CO-a za nezakonito stjecanje. Prvostupanjsku presudu za preplaćene kamate također su dobili.
– Najgore je što čak ni uvođenje zaštićenog računa nije previše pomoglo jer poslodavac, Bolnica Slavonski Brod, nije poštovao zakon: umjesto dvije trećine zaštićenih primanja, isplaćivali su mi po 500 kuna, poslije su podigli na 700. Sve do lani – kaže Sandra, svjedočeći da je buka koja se digla u javnosti oko problema blokiranih i izmjena Ovršnog zakona kojom je povećan zaštićeni dio primanja na tri četvrtine ipak pomogla. Od lani dobiva zaštićeni dio. No, novi Ovršni zakon ovoj obitelji neće donijeti ništa novo; ne odnosi se na ovrhe koje su u tijeku, nego samo na nove. U međuvremenu, dvije su kćeri završile studij, a jedna će krajem godine k dečku, koji je već u Münchenu pa je i njoj našao posao. Druga radi u Dalmaciji, u turizmu, a i sin student radi u inozemstvu.
Ostaje voditi tužbe
– Razdvojena smo obitelj, među tisućama takvih. Da znate koliko je samo u Brodu ovakvih slučajeva... Pola je bolnice blokirano! Svima su na plaći Primasolvent, kojemu je zabranjen rad, EOS Matrix, B2... A Fina i dalje zaračunava kamate – kaže Sandra koja, posebno sad otkad lakše dišu zbog suprugove “pečalbe”, još ima dosta energije za sudsko parničenje koje će, najavljuje, voditi, ako treba, do Strasbourga.
– A svako je sudsko postupanje 2000 eura, nije jeftino. Nema veze, naplatit ćemo od banke i CO-a sve do zadnje kune – optimistična je aktivistica Udruge Franak.
No, ako i dobiju presude protiv banke, novac ide drugom vjerovniku, CO-u, od kojeg onda tek treba utužiti iznos za neosnovanu ovrhu i nepošteno stjecanje. Bit će posla za odvjetnike, da.
– Sud EU već je donio presude da je ništetan kredit ako je ništetna bitna odredba ugovora, promjenjiva kamata ili valutna klauzula. Onda je i otkazivanje kredita ništetno, kao i ovrha. Ali, ovo je Hrvatska – jetko komentira.
Sandra ne želi u inozemstvo iako joj je palo na um milijun puta. Probudio joj se, kaže, inat. Da vrati preplaćeno, ne izgubi dom.
– Kuće se u Brodu ionako niti prodaju niti kupuju. A i zrak nam je otprilike, kao i ovaj Ovršni zakon...
Vlada prihvatila primjedbe
– Novim Ovršnim zakonom, koji je Vlada sa sjednice uputila u redovitu saborsku proceduru, želi se postići ekonomičniji, učinkovitiji i moderniji ovršni postupak uz uravnoteženu zaštitu dostojanstva dužnika, a glavna je promjena njegovo vraćanje pod nadzor suda, dok javni bilježnici postaju pomoćno tijelo u postupku – ponovio je jučer na Vladi ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković svoju staru “mantru” predstavljajući novi Ovršni zakon.
Premda posljednjih pet mjeseci, otkad je završilo javno savjetovanje, nisu ni riječ rekli o tome koje su od 400 primjedbi koje su pristigle na zakon prihvatili, iz jučerašnje prezentacije vidljive su neke bitne izmjene: nakon opetovanih kritika o tome da se u rezanju troškova “zaboravilo” na odvjetničke tarife koje su i najskuplje u postupku, u najnovijoj je prezentaciji vidljivo da je odvjetnički trošak smanjen u više stavki; sastavljanje ovršnog prijedloga za dugove do 2990 kn umjesto 150 kn plus PDV sad je u e-ovrhama preimenovano u trošak ispunjavanja obrasca i limitirano na 50 kn plus PDV, a nema više ni odvjetničkog troška dostave na provedbu Fini od 125 kn plus PDV, dok se za veći dug, primjerice za 5800 kn odvjetnički trošak sastavljanja ovršnog prijedloga od 750 kn plus PDV smanjuje na 50 kn plus PDV, a trošak dostave od 375 kn plus PDV ukida. Usto, dosad nezaštićena primanja obrtnika i slobodnih zanimanja također će dobiti zaštićeni dio. Podiže se iznos glavnice duga za koju se ne može ovršiti nekretnina na 40.000 kn, a ovrhe nekretnina neće se provoditi uopće tijekom zime. Poslodavci i HZMO više neće provoditi ovrhe.
Ne razumijem kako je suprug 2007 godine bio u mirovini, a 12 godina poslije sposoban je raditi u Brislu? I nadam se da doista - radi. Iako postoji mogućnost da je do Brisla došao političkim putem (kao, što je tim putem moguće došao i do rane mirovine), ipak vjerujem da sada nešto radi. Uzeti kredit kojemu je rata pri ugovaranju bila 4.100 kuna što je malo manje od cjelokupnih primanja, i uzeti takav kredit sa promjenjivom kamatom - pa, kako je to pametno?. Ova je obitelj na teži način naučila lekciju.