Hrvatska i Slovenija već se godinama ne mogu dogovoriti o zbrinjavanju radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, čije su suvlasnice.
Slovenci su Hrvatima prije nekoliko godina predložili da zajednički sagrade odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad u mjestu Vrbini, u blizini nuklearke i rijeke Save, no s hrvatske strane prije nešto više od mjesec dana stigao je konačni negativan službeni odgovor na taj prijedlog.
Tri razloga protiv
Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković kaže da je Hrvatskoj slovenski prijedlog neprihvatljiv zbog tri razloga. Prvi je što bi to odlagalište bilo ukopano u podzemne vode iz kojih se Zagreb napaja pitkom vodom.
Drugi je razlog cijena gradnje tog skladišta – više od 600 milijuna eura i Hrvatska bi morala snositi 50 posto tih troškova. Medaković ističe da bi cijena odlaganja kubičnog metra otpada u tom skladištu iznosila 100 tisuća eura, dok je prosječna cijena u Europi oko 10 tisuća eura po kubičnom metru.
Treći je razlog to što su Slovenci ne žele da se u to odlagalište primi i drugi nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje u Hrvatskoj, dok bi s druge strane ondje odlagali isti takav otpad koji nastaje u Sloveniji. To je Hrvatskoj potpuno neprihvatljivo jer, ako bi i pristala na slovensku ponudu, opet bi morala graditi odlagalište za svoj nisko i srednje radioaktivni otpad, kojeg doduše nema u velikim količinama.
No dvije će države nastaviti razgovore o mogućem zajedničkom odlagalištu koje bi bilo prihvatljivo objema stranama. U Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja kažu da je Međudržavno povjerenstvo na svojoj 11. sjednici donijelo zaključak da podržava daljnje aktivnosti za zajedničko razmatranje mogućnosti gradnje odlagališta za nisko i srednje radioaktivni otpad. Zaključeno je i da dvije strane nastave razgovarati o mogućem zajedničkom rješenju koje bi bilo prihvatljivo za obje strane.
– Razgovori se vode u sklopu Koordinacijskog odbora formiranog za izradu treće revizije programa razgradnje i programa odlaganja radioaktivnog otpada i iskorištenog goriva. Odbor će do svibnja 2018. izvijestiti povjerenstvo je li moguće rješenje koje bi zadovoljilo obje strane – kažu u Ministarstvu. Sukladno ugovoru Hrvatske i Slovenije o NE Krško, svaka strana je dužna preuzeti svoj dio radioaktivnog otpada dvije godine od kraja životnog vijeka NE Krško. Životni vijek Krškog bio je do 2023., no prije nekoliko godina produljen je do 2043.
O tome se premalo zna
Mladen Novaković, direktor tvrtke Ekoteh, ovlaštene za poslove zaštite od zračenja te prijevoz radioaktivnog materijala, kaže da većina stručnjaka smatra da je najbolje rješenje da odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad bude u Hrvatskoj. Kao argumente za to navodi da je dobro da imamo u budućnosti opciju prelaska na nuklearnu energiju.
Bolje je, veli, da investicija gradnje odlagališta vrijedna nekoliko stotina milijuna eura bude u Hrvatskoj jer bi to značilo otvaranje novih radnih mjesta, a lokalnu zajednicu gdje bi bilo to odlagalište ekonomski bi se dignulo. A pri tome, ističe, kolateralne su opasnosti minimalne. Novaković kaže da se 99 posto struke nakon niza rasprava složilo da bi najbolja lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada u Hrvatskoj bila Trgovska gora. Otpor, kako veli, jednog dijela tamošnjeg stanovništva tom odlagalištu dolazi zbog pomanjkanja informacija i nedovoljne edukacije o toj tematici. BiH, koja se protivi gradnji odlagališta u blizini svog teritorija, nema pravo, ističe Novaković, ni prema jednoj međunarodnoj konvenciji to spriječiti.
Hrvatska je u Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško pak dosad prikupila više do 200 milijuna eura.
Novaković napominje da do 2023. godine moramo donijeti odluku o odlagalištu, a ako to ne učinimo, sav otpad iz Krškog ostaje u Sloveniji i svoj dio morat ćemo platiti po punoj cijeni i dati sve što smo prikupili u Fondu.
Radioaktivni otpad NE Krško još uvijek se skladišti u privremenom odlagalištu unutar postrojenja te nuklearke iako je to odlagalište trebalo biti u funkciji samo prvih pet godina rada NE koja je puštena u pogon još 1983. U tom odlagalištu dosad se nakupilo više od 2000 kubičnih metara radioaktivnog otpada.
Od kraja 90-ih otpad iz NE Krško odvozi se na spaljivanje u Švedsku i Francusku i vraća se kao radioaktivni pepeo koji je puno manjeg volumena pa zauzima manje prostora u skladištu.
Dobra odluka. Hrvatske med.ustanove,instituti, vojska i industrija trebaju imat svoje sigurno odlagalište. Treba ograničit pravo korištenja ako nije osigurano sigurno odlaganje. Nerijetko se rengenske cijevi bacaju u komunalni odpad a ozračeni metali prodaju u reciklažum