Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Nuklearna energija je prespora i preskupa da bi spasila klimu

Trošak proizvodnje solarne energije kreće se od 36 do 44 dolara po megavat satu (MWh), dok kopnene vjetroturbine stvaraju trošak od 29 do 56 dolara po MWh. Nuklearna energija košta između 112 i 189 dolara
25. rujna 2019. u 07:08 11 komentara 342 prikaza
Nuklearna elektrana Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Nuklearna energija gubi prednost pred obnovljivim izvorima energije kako u pogledu troškova, tako i po pitanju kapaciteta, jer se njeni reaktori smatraju sporijim i sve manje ekonomičnim rješenjem smanjenja emisija ugljika (CO2), navodi se u izvješću industrije.

Greta Thunberg POMELA IH GRETA Emotivni govor posramio svjetske lidere: Takvo ribanje nikad nisu doživjeli!

Sredinom 2019. godine nove vjetroturbine i solarni generatori uspješno su konkurirali čak i postojećim nukearnim elektranama po pitanju troškova, a u isto vrijeme su ostvarili brži rast proizvodnih kapaciteta nego bilo koji drugi izvor električne energije, pokazalo je godišnje izvješće 'Status svjetske nuklearne industrije' (WNISR).

„Stabiliziranje klime je potrebno odmah, a nuklearna energija je spora. Ne zadovoljava nikakve tehničke ili operativne potrebe koje konkurenti s niskim emisijam ugljika ne mogu zadovoljiti bolje, jeftinije i brže”, rekao je glavni autor izvješća Mycle Schneider.

Izvješće procjenjuje da je od 2009. godine prosječno vrijeme izgradnje reaktora u svijet bilo nešto manje od 10 godina, što je znatno više od procjene između pet i 8,5 godina koju je dalo industrijsko tijelo Svjetske nuklearne asocijacije (WNA).

Dodatno vrijeme koje nuklearne elektrane trebaju za izgradnju ima velike posljedice za klimatske ciljeve, jer postojeće elektrane na fosilna goriva i dalje emitiraju C02 čekajući zamjenu.

Ilustracija “Program za zaštitu klime 2030” Njemački paket za klimu trebao bi biti primjer za sve države svijeta

„Kako bi zaštitili klimu moramo smanjiti što više emisija ugljika uz najmanje troškova i u najkraćem vremenu”, rekao je Schneider.

Nuklearna energija je također mnogo skuplja, stoji u izvješću WNISR-a.

Trošak proizvodnje solarne energije kreće se od 36 do 44 dolara po megavat satu (MWh), dok kopnene vjetroturbine stvaraju trošak od 29 do 56 dolara po MWh. Nuklearna energija košta između 112 i 189 dolara.

U proteklom desetljeću, WNISR procjenjuje izjednačene troškove, koji uspoređuju ukupni životni trošak izgradnje te pokretanja postrojenja sa životnim učinkom, koji su za solarnu energiju smanjeni za 88 posto, a za vjetrenu za 69 posto. Što se tiče nuklearne energije, porasli su za 23 posto.

Kapitalni tokovi odražavaju taj trend. Kina je u 2018. uložila 91 milijardu dolara u obnovljive izvore energije, a samo 6,5 milijardi u nuklearnu energiju.

Silvije Tomašević Poruka s prosvjeda 
za klimu: 
Mladi smo, 
ali ne i glupi

U SAD-u se očekuje da će kapaciteti obnovljivih izvora porasti za 45 GW u sljedeće tri godine, dok će se nuklearni i ugljični smanjiti na neto 24 GW.

Kina, koja i dalje gradi najviše nuklearnih elektrana na svijetu, u posljednjem je desetljeću izgradila gotovo 40 reaktora u svojoj mreži, no nuklearna snaga je ipak bila za trećinu manja od one koju proizvodi vjetar.

Iako je u tijeku izgradnja nekoliko novih nuklearnih elektrana, u Kini od 2016. godine nije započet nijedan novi projekt.

Globalni operativni kapacitet nuklearne energije povećao se u prošloj godini za 3,4 posto, na 370 GW, što je novi povijesni maksimum, no s brzim porastom kapaciteta obnovljivih izvora, udio nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije ostao je tek nešto iznad 10 posto.

Great Thunberg ususret summitu Sve je jači pritisak aktivista, Guterres traži prelazak na obnovljive izvore energije

U desetljeću do 2030. godine trebalo bi biti izgrađeno 188 novih reaktora kako bi se održao status quo, što je više od tri puta od one stope postignute u proteklom desetljeću, procjenjuje WNISR.

U svibnju je Međunarodna agencija za energetiku upozorila da će nagli pad nuklearnih kapaciteta ugroziti klimatske ciljeve, budući da bi napredna gospodarstva mogla izgubiti 25 posto nuklearnih kapaciteta do 2025. godine.

International Business Hotel
Luksuzno opremljen
International Business Hotel: Jedini zagrebački hotel koji se specijalizirao za biznismene
Harats
U SRCU ZAGREBA
U potrazi za dobrim pivom i još boljom atmosferom
  • Avatar nekakav
    nekakav:

    pa ne znam baš da je tako.. nuklearkama su dodali niz troškova kojima opterećuju pogon, kao i termoelektranama. inače se iz tih naknada subvencioniraju solari i vjetrenjače... pa si sami razmislite kolka je u stvari cijena struje iz pojedinog izvora. ... prikaži još! nuklearke se grade da traju bar 60 godina. solarna vam nakon 20 godina gubi više od 20% snage. proizvodnja solarnih nije baš nešto ekološka, kao ni zbrinjavanje otpada nakon što postane neekonomična. i otkud njima te brojke?! podaci vele da npr. cijena struje iz nuklearke je 4,2-13,6 centi/kwh, vjetrenjača 4,8-16,3, a solara 12-63.. ako ćemo nuklearkama početi bacati troškove koji nemaju blage veze s razumom, onda naravno da cijena te struje bude visoka. ali nek se solarne prestanu subvencionirati (znate, to je onih desetak i nešto lipa u svakom kilovatsatu kojeg potrošite), što znači više od 10% cijene struje, da vidimo kako će to ići. solarne i vjetroelektrane su super izvor energije, i treba ih sve više postavljati, solare bacati po krovovima, uvesti i obvezu kod novogradnje. al se na njih osloniti ne možemo, uvijek mora sustav imati stalne izvore, a to su termoelektrane i nuklearke. oslanjati se na hidroelektrane može svega par zemalja na svijetu, norveška, švedska, i nema ih više. možemo filozofirati kolko nam drago, al da bi sustav bio stabilan, na svaki kw solara ili vjetra mora biti i jedan kw konvencionalni. al to razumiju samo oni na elektri. zamislite kad ćemo imati 2.000 punionica električnih automobila...

  • ObrenM:

    Zasto se lobiji nuklearki ne osvrnu na poluvremena raspadanja potrosenog radioaktivnog otpada i opasnosti od havarija?Vise zracenje unistava svijet nego neki plinovi koji se sotoniziraju.

  • Avatar kožar
    kožar:

    Lobisti za " kao " čiste oblike energije fotovotaike , vjetrenih elektrana nikako ne razumiju da ti izvori energije nisu dostatni da zadovolje potrebe po energiji i to bez elektifikacije prometa , industrija , domačinstva svojom potrošnjom višestruko premašuju njihove ... prikaži još!ove mogučnosti . Ovo je eklatantan oblik forsiranja industrije koja se bavi proizvodnjom komponenti za korištenje te čiste energije . Ekologija je mnogo šira od toga kaj nam nude za spas zemlje , nitko ne priča o akomulatorima koji se upotrebljavaju za skladištenje energije , nitko od njih ne spominje koliko proizvodnja tih komponenti opterečuje i truje prirodu , okolinu . ako želimo usporiti klimatske promijene treba smanjiti transport (promet), industrijsku proizvodnju , proizvodnju nekih oblika hrane , treba promijeniti ponašanje pojedinaca kao i cijelog društva , društvenih uredjenja . sve je to previše za ovu mislenost , za ovako organiziran svijet , takve promijene bi totalno destabilizirale svjetski poredak i dovele bi do oružanih sukoba . A alternative promijenama nema . Sve ima svoj početak i kraj tako i život na zemlji podložan je cikličnim promijenama , potop je dokazano već bio , ledeno doba isto , zemljica je već jednom doživjela promijenu polova , i mi nismo viječni očito je da za svoj spas zemlja mora sebe očistiti .