Gradnja s građevinskom dozvolom jedan je od osnovnih uvjeta uređene pravne države, napisao je netko. Ne zna se je li to misao nekog nadobudnog arhitekta, optimista, utopista ili satiričara koji je naumio ismijati državu u kojoj živi. Ako je autor Hrvat, onda bi bilo ovo potonje jer u Hrvatskoj je bespravna gradnja nešto kao materijalno osobno dobro koje, nažalost, UNESCO ne valorizira uvrštavanjem na svoje popise. Posljednji, a sigurno ne i zadnji slučajevi, od šefova državnih firmi do kandidatkinja za županice, samo su podsjetnik na nered koji desetljećima vlada ne samo u prvim redovima do mora već i u unutrašnjosti. Ni jedan dio Lijepe Naše nije pošteđen. Prema mišljenju stručnjaka, vrhunci bespravne gradnje dogodili su se 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je porastao životni standard, te tijekom i nakon Domovinskog rata. Ako se pita same graditelje, na gradnju bez papira odlučivali su se uglavnom zbog visokih troškova legalne gradnje i komplicirane administracije. Usmenom predajom širio se glas gdje se može graditi jer nitko neće kontrolirati, a jednog dana ionako će se, čulo se, sve to lijepo legalizirati. Ta, neće država valjda narodu rušiti! Tako je i bilo. Kako bi se stanje u prostoru uredilo, kao u pravim pravnim državama, 2011. donesen je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. U Zagrebu je, primjerice, od 2013. do 2017. zaprimljeno više od 100.000 zahtjeva za legalizaciju, u Splitu 15.100, Istarskoj županiji 28.400, Šibensko-kninskoj 24.000, Dubrovačko-neretvanskoj gotovo 20.000, Vukovarsko-srijemskoj više od 26.000... Provedena je najveća masovna akcija legalizacije u povijesti. Očekivalo se da će stići oko 150.000 zahtjeva, sića, no rok za predaju ubrzo je produljen do 30. lipnja 2018., do kad je obrađeno više od 800.000 zahtjeva! Pozitivna strana bila je to što su se vlasnici napokon mogli legalno priključiti na struju i vodu te upisati u zemljišne knjige, uz pečat koji je potvrdio da se strpljenje isplatilo, a tko nije bespravno gradio, magarac je bio... O negativnima stranama legalizacije nije se puno govorilo. Nije to tema za izbore. Poučeni, mnogi su, o nekima čitamo ovih dana u novinama, i dalje gradili u mutnom. Tu je i problem postavljanja mobilnih kućica i gradnja poljskih kućica na poljoprivrednim zemljištima koje se često usitnjava kako bi se dobile "parcele" koje bi se jednog lijepog dana mogle preobraziti u građevinska područja. Umjesto spremišta za alat do 20 kvadrata, podižu se kuće s bazenom. Valjda za navodnjavanje nasada... Država je lani nizom izmjena i dopuna zakona i podzakonskih propisa poboljšala zakonodavni okvir. Veće ovlasti dobili su komunalni redari kojih je oko 880, uz stotinjak građevinskih inspektora. I sami građani imaju sve veće mogućnosti anonimnih prijava nadležnim službama, pa i preko aplikacija na mobitelima. Državni inspektorat je prošle godine zaprimio gotovo 9000 prijava i podnesaka, od čega 3340 novih o mogućoj bespravnoj gradnji. Inspektori su obavili oko 4200 nadzora, od čega se 2377 odnosilo na bespravno građenje. Napisali su 857 naredbi o rušenju. Pučka pravobraniteljica je upozorila da se gradi i nakon što su izrečene mjere obustave radova i uklanjanja građevine. Za neke objekte rješenje o rušenju na snazi je deset godina, a bagera nema. Pučka pravobraniteljima predlaže DIRH-u da poveća broj građevinskih inspektora. I kazne bi svakako trebale biti veće, odvraćajuće. Uglavnom, sve te brojke pokazuju da dugogodišnji problem bespravne gradnje ne posustaje ni nakon provedene "legalizacije". Štoviše, i političari banaliziraju problem kad i njima, izabranima, inspekcija pokuca na vrata i kaže: "Papire, molim..."

sjajno!

Što se sve nosilo na zagrebačkoj špici ove godine? U galeriji donosimo pregled najboljih street style izdanja

DOBRO JE ZNATI

Kompost ne trpi sve: Ovih 6 namirnica i otpada pretvaraju 'crno zlato' u smrdljivu katastrofu

Video sadržaj

64

'DOBIO SAM PO PRSTIMA'

Slavni Hrvat poslao jasan ultimatum zbog Thompsona: 'Ako on ne bude došao, neće ni jedan igrač!'

Promet i razvoj

Jedan od najbolje povezanih gradova u Hrvatskoj bilježi rekordna ulaganja u cestovnu infrastrukturu

Kakav hit

Testirali smo je na putovanju i zaljubili se: ovo je jedina stvar koju trebate imati sa sobom

Velike promjene za sve vozače u Hrvatskoj: Mijenja se vozačka dozvola, stižu stroža pravila, evo što sve trebate znati