Njemačka i dalje ostaje među državama s najvišim troškovima rada u Europskoj uniji, a najnoviji podaci pokazuju da su oni i prošle godine nastavili rasti, iako sporije od europskog prosjeka. Prema podacima Statistički ured Wiesbaden, prosječan sat rada u industriji i uslugama u 2025. dosegnuo je 45 eura. To je čak 29 posto više od prosjeka EU, koji iznosi 34,90 eura. U odnosu na godinu ranije, troškovi su porasli za 3,6 posto, što je ipak nešto blaže od europskog prosjeka od 4,1 posto.
Na ljestvici najskupljih zemalja Njemačku nadmašuju samo Luksemburg, Danska, Nizozemska i Austrija, dok su na dnu Bugarska, Rumunjska i Mađarska. Podaci za Belgiju još nisu dostupni, iako je ranije bila među vodećima. Troškovi rada uključuju bruto plaće i dodatne izdatke poslodavaca poput doprinosa za socijalno osiguranje. U bruto iznose ulaze i bonusi, naknade za godišnji odmor i druge isplate, ali ne i naknade za bolovanje, piše Fenix Magazin.
Analiza Ulrike Stein iz Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnih ciklusa (IMK) pokazuje da je rast troškova u Njemačkoj bio ispod prosjeka eurozone. “Dok su troškovi rada u privatnom sektoru usluga ostali na prosječnoj razini, porast u proizvodnom sektoru bio je znatno ispod prosjeka.”
Istodobno, najizraženiji rast bilježe istočnoeuropske zemlje. Bugarska prednjači s povećanjem od 13,1 posto, slijede Hrvatska s 11,6 posto i Poljska s 10,5 posto. S druge strane, rast je bio znatno umjereniji u Francuskoj, Danskoj i Italiji, dok je Malta čak zabilježila blagi pad. Visoki troškovi rada i dalje su predmet kritika poslodavaca. Steffen Kampeter iz Njemačko udruženje poslodavaca (BDA) osporio je plan vlade o neoporezivim bonusima zaposlenicima, upozorivši na dodatni pritisak na poslodavce umjesto rasterećenja.
U srednjem roku trend je jasan, od 2020. trošak rada u Njemačkoj porastao je za 22,3 posto, a u ugostiteljstvu čak za 30 posto. Ipak, razlika u odnosu na prosjek EU ostala je gotovo ista: tada 30 posto iznad prosjeka, a danas oko 29 posto. Prema Steinu, to potvrđuje da se konkurentnost Njemačke u pogledu troškova rada nije bitno promijenila.
Otvori KEKS Pay
