Vijest iz Perzijskog zaljeva odjeknula je poput groma: Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) već 1. svibnja napuštaju skupinu zemalja izvoznica nafte OPEC i OPEC+. I to u trenutku kada se svijet, zbog rata SAD‑a i Izraela protiv Irana, ionako nalazi usred teške energetske krize, a svjetsko gospodarstvo je uzdrmano. Kao razlog se, prema priopćenju državne novinske agencije WAM, navodi kako je odluka temeljito razmotrena, osobito obzirom na stalne „poremećaje u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu”. U priopćenju se dalje navodi: „Ova odluka odražava dugoročnu stratešku i gospodarsku viziju UAE‑a te promjenu energetskog profila zemlje.” Analitičari odluku Emirata opisuju kao težak udarac za OPEC, a napose za faktičnog čelnika skupine izvoznica nafte, Saudijsku Arabiju, piše DW.
„To je prije svega politička poruka, a ne gospodarska”, kaže Marc Ayoub, energetski stručnjak iz Instituta Tahrir. „To pokazuje da Emirati nisu zadovoljni vodstvom OPEC‑a. To je poruka Saudijskoj Arabiji i pokazatelj stanja saudijsko‑emiratskih odnosa, bilo na političkoj ili gospodarskoj razini, kad je riječ o energetskim pitanjima.” Između dviju važnih zemalja Perzijskog zaljeva već dulje vrijeme postoje nesuglasice oko odnosa prema Iranu i drugim regionalnim sukobima, primjerice u Jemenu i Sudanu. Izlazak dugogodišnje članice kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati iz skupine zemalja izvoznica nafte mogao bi dodatno oslabiti tu organizaciju.
„To remeti jednadžbu”, kaže Nehad Issmail, energetski analitičar katarske televizije Al Araby TV. „Time se stvara nova razina problema povezanih s Hormuškim tjesnacem, naftom iz Perzijskog zaljeva i situacijom u Iranu. Iznenadni izlazak u ovom kritičnom trenutku – u trenutku koji se, s obzirom na opasnu geopolitičku situaciju u regiji, čini neprimjerenim.”
Emirati su član OPEC-a bili još od 1967. godine – čak četiri godine prije vlastitog osnutka kao države. Uz Saudijsku Arabiju i Kuvajt, u posljednje su vrijeme smatrani najvažnijim akterom među dvanaest članica. Prema Ayoubu, posljedice izlaska ponajprije će se osjetiti dugoročno: „Kratkoročno, to nema velik učinak na tržišta jer je Hormuški tjesnac zatvoren. No u budućnosti, kada se izvoz normalizira, UAE bi mogao bez ikakvih ograničenja plasirati više barela na tržište.”
To bi moglo razveseliti SAD: izlazak iz OPEC‑a smatra se uspjehom za američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je više puta kritizirao organizaciju i optuživao da „dere kožu” svijetu umjetnim podizanjem cijena nafte. Trump je vojnu potporu državama Perzijskog zaljeva povezivao s cijenama nafte i tvrdio da se SAD iskorištava. Emirati se smatraju bliskim saveznicima SAD‑a i potpisnici su Abrahamovih sporazuma kojima su normalizirali odnose s Izraelom. U posljednjim tjednima Emirati su zbog toga postali meta Irana: nakon izbijanja rata SAD‑a i Izraela protiv Teherana, Dubai i Abu Dhabi bili su izloženi masovnim napadima iranskih dronova i projektila, s razornim gospodarskim posljedicama za UAE koji se smatra gospodarskim i turističkim središtem Perzijskog zaljeva, piše DW.
Čini se da se Emirati u ovoj krizi osjećaju nedovoljno podržanima od susjednih zemalja. Diplomatski savjetnik predsjednika UAE-a Anwar Gargash početkom tjedna otvoreno je kritizirao to što su se zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu međusobno pomagale samo logistički, ali ne i šire. „Godine 2000. potpisali smo zajednički obrambeni sporazum”, rekao je Gargash. „A sada moramo konstatirati da je držanje zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu – iako je točno da su se logistički podržavale – s političkog i vojnog stajališta bilo povijesno gledano najslabije.”
Izlaskom iz OPEC‑a Emirati vjerojatno dodatno pokazuju da se okreću američkom predsjedniku Trumpu – i to njegovim stilom: bez obzira na dugogodišnje saveznike i multilateralne organizacije, stavljaju vlastite interese u prvi plan. Možda i zato što od SAD‑a očekuju veću zaštitu. A to je težak udarac za neposrednog susjeda, inače izuzetno moćnu Saudijsku Arabiju na Perzijskom zaljevu.
Otvori KEKS Pay
