Iranci su jučer izašli na birališta kako bi izabrali novog predsjednika koji će naslijediti umjerenog Hassana Rouhanija. Uz predsjedničke održavaju se i izbori za šesto zasjedanje islamskih općinskih i lokalnih vijeća te dopunski izbori za Skupštinu stručnjaka. Pravo glasa na ovim izborima ima oko 60 milijuna Iranaca. Izbori se održavaju u jeku lošeg ekonomskog stanja koje su prouzročile američke sankcije, loše upravljanje državom i pandemija koronavirusa. Birališta su se zatvorila u ponoć po lokalnom vremenu, a rezultati izbori trebali bi biti poznati danas.
Ajatolah: Svaki je glas bitan
Najviši iranski autoritet, vrhovni lider ajatolah Ali Khamenei, prvi je izašao na birališta i ohrabrio Irance da glasaju, dok je ljutito govorio protiv “neprijatelja” zemlje koji obeshrabruju građane da sudjeluju na izborima.
– Svaki glas se računa, dođite i glasajte i izaberite svog predsjednika... ovo je važno za budućnost vaše zemlje – rekao je Khamenei nakon što je ubacio svoj glasački listić u kutiju postavljenu posebno za njega u džamiji imama Homeinija koja se nalazi pokraj njegova ureda, u središtu iranskog glavnoga grada Teherana.
O izlaznosti birača stižu kontradiktorne informacije. Dok mediji bliski konzervativcima tvrde da je izlaznost velika, oni bliži reformistima i neki neovisni mediji tvrde pak da odaziv vjerojatno neće premašiti 41% što je puno manje od izlaznosti na posljednjim predsjedničkim izborima 2017. godine na kojima je pobijedio Rouhani, kada je ona bila veća od 70%.
Tada je šef iranskog vijeća Shura Ali Larijani rekao je da je odaziv birača na izborima najveći u Iranu u zadnjih 92 godine. Zbog velikog odaziva birača glasanje u glavnom gradu Teheranu produljeno je nekoliko sati zbog “entuzijastičnog sudjelovanja Iranaca”, kako su to tada rekli dužnosnici. Zanimljivo je da se tada vodila bitka između Rouhanija i ovogodišnjeg favorita, konzervativca Ebrahima Raisija. Rezultati izbora bit će poznati za dva dana. Međutim, ako se ne dogodi neka senzacija ili iznenađenje, prema svim anketama i očekivanjima na ovim bi izborima, i to već u prvom krugu, i trebao pobijediti ultrakonzervativac Ebrahim Raisi s više od 60% glasova. Iranci biraju među četiri kandidata. Trojica su iz konzervativnog pokreta: šef pravosuđa Ebrahim Raisi, savjetnik ajatolaha Mohsen Rezaee te bivši prvi zamjenik predsjednika parlamenta Amir Hossein Ghazizadeh Hashemi. Natječe se i umjereni kandidat Abdel Nasser Hemmati, bivši guverner Središnje banke Irana.
Pregovori sa Zapadom
Ako kojim slučajem ipak nijedan kandidat u petak ne dobije jasnu većinu, dvojica kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug tjedan dana poslije, 25. lipnja.
Vrhovnu vlast u Iranu od 1979. zapravo ima vjerski vođa, prvo Ruhollah Homeini pa Ali Khamenei, ali i predsjednik države ima znatan utjecaj u brojnim područjima, od industrijske do vanjske politike. Konzervativci su se nadali da će što više birača izaći na birališta kako bi demonstrirali svoju moć i lakše pregovarali s međunarodnom zajednicom, uključujući pregovore o sporazumu o nuklearnom programu i ukidanju sankcija.
