Njemački mirovinski sustav nalazi se pred opsežnim promjenama. Trinaesteročlano stručno povjerenstvo, kojim predsjeda profesorica socijalnog prava Constanze Janda sa Sveučilišta u Speyeru, danas će raspravljati o mogućnosti podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu na 70 godina, prijedlogu koji već izaziva negodovanje.
Riječ je o konkretnim planovima koji su već na dnevnom redu u sklopu šire mirovinske reforme, doznaje Bild iz izvora bliskih povjerenstvu. Promjene bi mogle utjecati na milijune građana, s izravnim posljedicama na njihova buduća mirovinska primanja. I uz reformu, mnogi će i dalje morati tražiti dodatne načine kako bi nadoknadili manjak u mirovinama.
Član povjerenstva i ekonomist Martin Werding izradio je razrađeni prijedlog prema kojem bi se dob za odlazak u mirovinu ubuduće vezala uz očekivano trajanje života te postupno povećavala. Prema tom planu, od 2031. godine dobna granica za umirovljenje rasla bi za pola godine svakih deset godina, pa bi se puna mirovina sa 70 godina dosegnula tek 2091. Ipak, Werding smatra da bi se pozitivni učinci – poput viših mirovina i nižih doprinosa – mogli osjetiti već u kraćem i srednjem roku.
Ako bi se dosadašnji tempo povećanja nastavio, odnosno povećavao za dva mjeseca po godištu, osobe rođene 1982. bile bi prve koje bi u redovnu mirovinu mogle tek sa 70 godina, dok bi se radni vijek mlađih generacija dodatno produljio, piše Fenix magazin. Razlog za razmatranje takvih mjera leži u demografskim trendovima. Trenutačno oko 2,1 zaposlena osoba financira jednog umirovljenika, a taj se omjer i dalje pogoršava. Generacije “baby boomera” masovno odlaze u mirovinu, dok sve manje mladih uplaćuje doprinose, uz istodobni porast očekivanog životnog vijeka.
Podaci su zabrinjavajući: 2020. godine u Njemačkoj je živjelo 16,7 milijuna osoba starijih od 67 godina, a do 2040. taj bi broj mogao porasti na gotovo 21 milijun. Bez reformi prijeti znatno povećanje doprinosa ili smanjenje mirovina, zbog čega mnogi strahuju od mogućih rezova. Povjerenstvo, međutim, ne raspravlja samo o dobnoj granici za umirovljenje. Na stolu je i prijedlog da državni službenici i političari ubuduće obvezno uplaćuju u zakonski mirovinski sustav, kao i pitanje visine umanjenja za one koji bi u mirovinu otišli prije 70. godine.
Kako bi se potaknulo dulje ostajanje u svijetu rada, planira se i značajna financijska nagrada za one koji nastave raditi nakon 70. godine života. Stručnjaci također razmatraju načine kako učiniti produljeni radni vijek privlačnijim. Kancelar Friedrich Merz najavio je pokretanje mirovinske reforme do kraja 2026., a zaključci povjerenstva mogli bi biti poznati već na proljeće.
Otvori KEKS Pay
Uplate u mirovinske stupove treba ukiniti jer radnici uglavnom uopće ne dožive starosnu mirovinu. Uplaćene novce neka država i mirovinski fondovi vrate radnicima. A partizanima koji su u mirovini već 70-80 godina treba oduzeti svu pokretnu i nepokretnu imovinu.