Dok se nakon mjeseci napetosti na Bliskom istoku sve više govori o normalizaciji prometa kroz Hormuški tjesnac, na svjetskom tržištu nafte događa se neočekivan preokret. Unatoč upozorenjima o mogućim nestašicama i eksploziji cijena energenata, tržište je ostalo znatno stabilnije nego što su mnogi stručnjaci predviđali. Razlog tome, prema analizi CNN-a, ne leži samo u diplomatskim naporima Sjedinjenih Država i Irana, već i u potezima Kine. Najveći svjetski uvoznik nafte posljednjih je mjeseci smanjio kupnju sirove nafte, koristio vlastite zalihe i ubrzao prelazak na alternativne izvore energije, čime je ublažio pritisak na globalno tržište.
Tijekom sukoba pojedini analitičari upozoravali su da bi cijena nafte mogla dosegnuti i 200 dolara po barelu. Međutim, takav scenarij nije se ostvario. Daan Walter iz energetskog think tanka Ember za CNN je izjavio kako je Kina odigrala ključnu ulogu u ublažavanju posljedica krize za Aziju, ali i za svjetsko gospodarstvo. Dodatni optimizam na tržište donijela su očekivanja da bi se promet kroz Hormuški tjesnac uskoro mogao potpuno normalizirati. Referentna cijena nafte Brent početkom tjedna pala je ispod 78 dolara po barelu, što pokazuje da ulagači vjeruju u postupni oporavak opskrbnih lanaca.
Analitičari Société Généralea procjenjuju da je rat u Iranu utjecao na oko 14 posto globalne opskrbe naftom. Unatoč tome, tržište nije doživjelo šok kakav je viđen tijekom nekih ranijih energetskih kriza. Stručnjaci Kinu opisuju kao svojevrsnu „nevidljivu ruku“ koja ponovno uspostavlja ravnotežu na tržištu. Zemlja je, naime, mogla smanjiti uvoz za oko tri milijuna barela dnevno, čime je ublažila globalnu potražnju u razdoblju pojačane neizvjesnosti.
Janiv Shah iz tvrtke Rystad Energy ističe da je Kina godinama gradila velike strateške zalihe koristeći povoljne isporuke ruske i iranske nafte. Danas raspolaže s više od milijardu barela pohranjenih u komercijalnim i državnim rezervama, a dio tih zaliha počela je koristiti još tijekom svibnja. Istodobno je Peking ograničio izvoz benzina i dizela kako bi osigurao stabilnu domaću opskrbu. Takva politika dodatno je smanjila potrebu kineskih rafinerija za kupnjom novih količina sirove nafte na međunarodnom tržištu.
Veliku ulogu u promjenama na tržištu ima i ubrzana elektrifikacija kineskog prometa. Danas je gotovo svaki drugi novi automobil prodan u Kini električno ili hibridno vozilo. Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), kineski električni vozni park prošle je godine smanjio potrošnju nafte za približno milijun barela dnevno. David Fishman iz konzultantske kuće Lantau Group smatra da je upravo to bio jedan od ključnih razloga zbog kojih tijekom krize nije došlo do još snažnijeg rasta cijena. Ipak, analitičari upozoravaju da se oslanjanje na postojeće zalihe ne može nastaviti unedogled. Ako cijene ponovno oslabe, Kina bi mogla nastaviti s punjenjem strateških rezervi, što bi ponovno moglo utjecati na tržišna kretanja.
Dok su prije nekoliko mjeseci dominirala upozorenja o mogućem manjku nafte, najnovije procjene Međunarodne agencije za energiju ukazuju na sasvim drukčiji scenarij. Agencija procjenjuje da bi tijekom iduće godine rast proizvodnje mogao premašiti rast potražnje za čak 4,7 milijuna barela dnevno. Glavni razlog je očekivani oporavak proizvodnje na Bliskom istoku te povratak dijela trenutačno blokiranih količina na svjetsko tržište. Analitičarka tvrtke Kpler Muyu Xu smatra da bi se višak ponude mogao početi osjećati već tijekom sljedećeg mjeseca. Ako se promet kroz Hormuški tjesnac u potpunosti normalizira, na tržište bi se moglo vratiti oko 100 milijuna barela nafte koja je trenutačno izvan redovitih trgovinskih tokova.
Dodatni faktor moglo bi biti i povećanje iranske proizvodnje, osobito ako dođe do ublažavanja američkih sankcija. No takav razvoj događaja mogao bi smanjiti kineski interes za iransku naftu, koju je posljednjih godina kupovala po povoljnijim cijenama. Kriza je istodobno ubrzala ulaganja u obnovljive izvore energije. Kina, koja je vodeći svjetski proizvođač električnih automobila, baterija i solarne opreme, nakon početka sukoba zabilježila je rekordni izvoz tehnologija za čistu energiju. Analitičar Trivium China Cosimo Ries ocjenjuje da se prijelaz na elektrifikaciju ubrzava iz mjeseca u mjesec.