Nametnik mrežasta stjenica hara po hrastovim šumama, iza sebe ostavlja potpuno isisano, požutjelo lišće. Zahvatila je gotovo cijelo područje rasprostranjenosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, razlike su samo u intenzitetu zaraze.
– Najteže je na području Uprave šuma podružnice Vinkovci, odnosno Vukovarsko-srijemske županije, gdje je zaraženo oko 70.000 hektara – iznosi Ana Juričić Musa iz odjela za odnose s javnošću Hrvatskih šuma.
Teško ju je obuzdati jer neprijatelja u prirodi nema, a ne postoji ni registrirani insekticid kojim joj se može stati na kraj. A štete su, predviđa se, goleme.
Zabranjena kemija
– Posljedica je narušeno zdravstveno stanje šume, smanjena vitalnost i prirast drvne mase. Štetnik isisava klorofil iz lista, gubi se asimilacijska površina i hrast izgleda kao da se suši. Da bi hrast preživio, prerano odbacuje žir koji nije klijav. Drvo hrasta iskoristivo je jer ne napada samu drvnu masu – objašnjava naša sugovornica.
Kako bi pravilno odredili posljedice napada mrežaste stjenice, kao i strategiju borbe protiv tog štetnika, Hrvatske su šume, dodaje, potpisale petogodišnji znanstvenoistraživački projekt sa Šumarskim fakultetom, na temu istraživanja njegove pojave, djelovanja, štetnosti i načina suzbijanja. Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj zamijećena 2013. i od tada se širi. Porijeklom je, inače, iz Sjeverne Amerike, odakle je stigla u Europu i dijelove Azije.
– Nametnik se širi prelijetanjem i transportom, na kamionima, automobilima, na odjeći, posječenom drvu koje se prevozi, dakle, svim mogućim načinima – ističe Ana Juričić Musa.
Svaki štetnik, nastavlja, radi velike štete kada se pojavi na stranom području, gdje (još) nema prirodnih neprijatelja. Zanimljivo je pak da ni u svijetu pa tako ni u EU ne postoji nijedan insekticid registriran isključivo za hrastovu mrežastu stjenicu jer nigdje ona nije predstavljala tako veliku ugrozu pa nije bilo potrebe za suzbijanjem, ali praćena je njezina prisutnost.
– Hrvatske šume posjeduju FSC certifikat koji također zabranjuje upotrebu mnogih kemijskih spojeva koji se nalaze u komercijalnim sredstvima za zaštitu bilja pa nas i to ograničava. Uz navedena ograničenja, u Hrvatskim šumama u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede te Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom pokušavamo pronaći adekvatno sredstvo kojim bismo mogli suzbijati stjenicu, a da pri tome poštujemo sve zakonske obveze – navodi.
Može ubadati ljude
Najveće šanse u borbi protiv te napasti stvorile bi se u slučaju pojave nekog prirodnog neprijatelja, predatora koji bi sveo populaciju stjenice na mjeru koja ne bi predstavljala opasnost za šume.
– To je mehanizam koji se u prirodi događa, da neki novi organizam u početku nema prirodnih neprijatelja u okolišu, a onda se oni ipak pojave. Suzbijanja koja smo do sada proveli, kao i ona koja planiramo za iduću godinu, bit će moguća samo na ograničenim površinama, kao što su rasadnici, klonsko-sjemenske plantaže, oplodne šumske površine, s ciljem da omogućimo obnovu šuma, starih hrastika – zaključuju u Hrvatskim šumama.
Stjenica može ubadati ljude ili izazvati manje alergijske reakcije, ali za sada nisu zabilježene neke veće smetnje.
Ovako ni u Africi ne zaglupljuju narod. Djeci iz vrtica je jasno sto je cilj ovakvih clanaka. Cilj je uvjeriti narod koji ne razmislja kako cemo eto morati posjeci hrast, a na vrata nam kucaju "investitori" kao sto su florijann i onaj "kralj" laminata koji ce u Vukovaru otvoriti 500 radnih mjesta. Nametnik je nezaustavljiv jer ga nitko ni ne pokusava zaustaviti. Svi dobro znamo tko su najveci nametnici, oni su unistili nasu industriju, poljoprivredu i sve sto je vrijedili. Evo sad su na redu sume. U Hrvatskoj postoji institucija koja se zove sumarski fakultet. Tamo pretpostavljam da predaju strucnjaci za sumarstvo. Pitam se koji je razlog njihove sutnje. Oni su svojom sutnjom suodgovorni za ovo sto se dogadja i sto ce se dogoditi sa sumama.