Ne tako davno Bliski istok bio je najveće svjetsko krizno žarište i sinonim za krize, ratove i nestabilnost. U središtu bliskoistočne krize je izraelsko-palestinski sukob, koji je nakon osnivanja izraelske države prije 75 godina prerastao u otvoreni vojni konflikt. Pitanje Palestine i Palestinaca, koje je nastalo kao posljedica osnivanja židovske države nakon što su palestinski Arapi odbili UN-ov prijedlog podjele britanske mandatne uprave i stvaranje dviju država na području Palestine, čime su Palestinci ostali bez teritorija za svoju državu, nekoliko je desetljeća poslije Drugog svjetskog rata bilo kriza svih kriza. Gotovo svaki poslijeratni američki predsjednik želio je ostati upisan u povijest kao onaj koji je riješio palestinsku krizu. Ta je kriza dugo bila i jedna od glavnih preokupacija Vijeća sigurnosti UN-a. Na tom su se području prelamali i sukobljavali interesi Amerike i Sovjetskog Saveza. Dok su Sjedinjene Države čvrsto stajale uz Izrael, Sovjeti i njihovi sateliti, kao i cijeli nesvrstani svijet, pa tako i tadašnja Jugoslavija, podržavali su palestinsku borbu za neovisnu državu, koja je s vremenom postajala sve nedohvatljivija.
Katastrofalne posljedice za mirovna nastojanja na tom području imao je atentat na Yitzhaka Rabina 1995.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
