Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se on i izraelski premijer Benjamin Netanyahu ne slažu u potpunosti oko pitanja Zapadne obale koju je okupirao Izrael, pri čemu nije objasnio u čemu je stvar neslaganja, ali da oko Sirije “imaju razumijevanje”.
Na konferenciji za novinare nakon Trumpova sastanka s Netanyahuom na Floridi, na njegovu imanju Mar-a-Lago, američkog predsjednika pitali su ima li poruku za Netanyahua o Zapadnoj obali i je li zabrinut da bi nasilje doseljenika na Zapadnoj obali moglo potkopati mir. ”Dugo smo vodili raspravu, veliku raspravu o Zapadnoj obali. I ne bih rekao da se slažemo oko Zapadne obale 100 posto, ali doći ćemo do zaključka”, rekao je Trump.
”Ne želim to učiniti, bit će objavljeno u prikladno vrijeme”, odgovorio je kada su ga pitali u čemu je stvar neslaganja među njima. Netanyahu “će učiniti pravu stvar”, dodao je Trump. Izrael je pod sve većim međunarodnim pritiskom da obuzda napade doseljenika na Palestince na Zapadnoj obali. Ujedinjeni narodi, Palestinci i većina zemalja smatraju naselja ilegalnima prema međunarodnom pravu, no Izrael to osporava, pozivajući se na biblijske veze s tim područjem i sigurnosne probleme. Oko pola milijuna izraelskih doseljenika živi na Zapadnoj obali. Najviši sud UN-a prošle je godine izjavio da je izraelska okupacija palestinskih teritorija i naselja tamo ilegalna i da je treba ukinuti. Što se tiče Sirije, Netanyahu je izjavio da Izrael želi osigurati mirnu granicu s tom susjednom državom. “Naš je interes imati mirnu granicu sa Sirijom”, rekao je. ”Siguran sam da će se Izrael i on, sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa, slagati. Pokušat ću učiniti da se slažu”, poručio je Trump.
Gaza, Hamas i izraelsko-palestinski sukob u ovom su susretu bili važni, ali ipak sekundarni, ključno pitanje bilo je koliko je svijet danas blizu izravne konfrontacije s Teheranom i koliko je Washington spreman ići daleko kako bi je spriječio ili, ako procijeni nužnim, potaknuo. Trump je Netanyahuu poslao poruku koja se može čitati kao jasan strateški zaokret, Iran se više ne promatra kao dugoročna prijetnja koju treba obuzdavati sporim sankcijama i beskrajnim pregovorima, nego kao akter koji sustavno testira granice i svjesno gradi kapacitete za regionalni sukob, nuklearni program, balističke rakete. Mreže saveznika i proxy-snaga čine jedinstvenu iransku strategiju destabilizacije Bliskog istoka.
Američke crvene linije bile su jasnije nego ikad, Teheranu se više neće tolerirati politika “korak naprijed, dva unatrag”, kojom se istodobno pregovara i ubrzava nuklearni program. Trump je dao do znanja da SAD neće prihvatiti Iran kao nuklearnu silu, u tom kontekstu vojna opcija prestaje biti krajnje sredstvo i postaje realan dio strateškog razmišljanja. To daje zeleno svjetlo Netanyahuu, Izrael ima američku potporu za napad na Iran ako procijeni da je prijetnja neposredna.
Otvori KEKS Pay
