UGLEDNA FUTUROLOGINJA TAMIRA SNELL

Na putu prema održivoj budućnosti koče nas konformizam i strah

storyeditor/2025-05-09/Future_Tense_2025_Tamira_Snell__2_.jpg
Foto: Luka Dubroja
1/3
15.05.2025.
u 19:22

– Istraživanja pokazuju da 77 posto građana EU zapravo smatra da su klimatske promjene vrlo ozbiljan problem, ali postavlja se pitanje tko bi ga trebao rješavati. Europljani drže da je odgovornost prvenstveno na Europskoj uniji, nacionalnim vladama, poduzećima i velikim industrijama – kazala je Tamira Snell

Južnokorejski Songdo-don, pionir među takozvanim pametnim gradovima, izgrađen je s idejom da urbana sredina na temelju vlastite infrastrukture može pratiti i regulirati život u zajednici – od temperature i potrošnje energije pa sve do prometa. Zamišljen je kao međunarodni poslovni centar koji će konkurirati globalnim metropolama, a inicijalni planovi obuhvaćali su ambiciozan koncept potpuno nove, tehnološki napredne i ekološki osviještene urbane sredine. Pa ipak, grad koji je trebao biti svojevrstan prototip održive budućnosti, nije ispunio očekivanja koja su utvrđena u teoriji pametnih zajednica. Danas slovi za grad duhova koji vodi borbu za očuvanje stanovništva.

A uz iznimno visoke troškove života, ono što, zapravo, nedostaje u mjestu koje na prvu ima sve jest ljudski faktor i osjećaj da je Songdo-don više od nakupine pametne infrastrukture. Jer da bi se ljudi u gradovima zadržavali, oni prvenstveno trebaju odisati atmosferom doma. Zaključak je to Tamire Snell, cijenjene sociologinje i futurologinje koja je prošlog tjedna sudjelovala na konferenciji Future Tense powered by Lürssen u zagrebačkom Mozaik centru. Peto izdanje događanja okupilo je stručnjake, lidere iz različitih industrija, poslovnu i akademsku zajednicu te predstavnike javne uprave koji žele promišljati o budućnosti, ulagati u nju i aktivno je strateški oblikovati. Znanstvenica s prestižnog danskog instituta analizira ljudsko ponašanje i kulturne obrasce u kontekstu društvenih promjena, a neke od svojih zaključaka predstavila je u predavanju pod nazivom Future Behaviours for a Sustainable Future, s naglaskom na razumijevanje emocionalnih i psiholoških čimbenika koji stoje iza našeg otpora prema promjenama. Bez razumijevanja ljudi, što pokazuje primjer s početka priče, ne može se graditi održiva budućnost, istaknula je Tamira Snell.

– Kada promatramo bihevioralne obrasce budućnosti, dakle, povezivanje svih elemenata koje čine moguće ishode, temeljimo ih na uvidima o trenutačnom ponašanju i vrijednostima, a zatim ih povezujemo i s prošlim narativima koji nas i dalje oblikuju. Sve je to, naravno, primjenjivo i na održivost. Možemo vidjeti da se i percepcija tog pojma mijenjala tijekom vremena i da će se i dalje mijenjati. Prije 75 godina, održivost još nije bila toliko prisutna. Prirodu smo percipirali kao nešto što može podržati naš način rasta i industrijalizirano društvo. U osamdesetima smo pak počeli spoznavati da postoje posljedice našeg djelovanja po okoliš, a da danas vidimo da se održivost percipira holistički. Govorimo o socijalnoj, ekonomskoj i klimatskoj održivosti, a pitanje je što ćemo vidjeti za deset godina – istaknula je Tamira Snell.

Kako bismo iole mogli predvidjeti obrasce razmišljanja u budućnosti, moramo se okrenuti demografskim megatrendovima koji nas oblikuju sada. Tako smo, primjerice, svjesni da naši životi, pod utjecajem tehnologije i automatizacije radnih procesa, postaju sve fluidniji. Svjedočimo novim načinima rada, od kuće ili na daljinu. Suvremena obitelj sve brže napušta obrasce tradicionalnog, a u porastu je i broj kućanstava s jednom osobom. Stanovništvo, posebice na europskom kontinentu, ubrzano stari. Ne možemo pobjeći ni od urbanizacije, čije lice ovisi o položaju na karti svijeta, ali se perzistentno nastavlja u gotovo svakom njezinu kutku. Svi ti uvjeti sadašnjosti pomažu predvidjeti različite ishode održivog života u budućnosti, navela je Tamira Snell.

Bježimo od odgovornosti

Ipak, čak i kada razumijemo sve što nas sutra može očekivati i dalje se suzdržavamo u konkretnijem djelovanju za održivo sutra. Pojedinci generalno naginju prema održivoj budućnosti, ali imaju i određenu količinu klimatske anksioznosti. Tako znamo da su klimatski izazovi mnogostruki i kompleksni, a istovremeno i da održive prakse zahtijevaju balansiranje višestrukim mjerama.

– Istraživanja pokazuju da 77 posto građana EU zapravo smatra da su klimatske promjene vrlo ozbiljan problem, ali postavlja se pitanje tko bi ga trebao rješavati. Europljani drže da je odgovornost prvenstveno na Europskoj uniji, nacionalnim vladama, poduzećima i velikim industrijama – kazala je Tamira Snell. Uz to, klimatske promjene doživljavamo kao izolirane incidente, a svojevrsni konformizam i strah od promjena ključni su razlozi zbog kojih izbjegavamo mijenjati svoje ponašanje.

– Naša svakodnevica oblikovana je udobnostima poput automobila, letova, brze mode ili plastike, a promjena tih navika zahtijeva trud, vrijeme i novac. Kada se pritom sustav ne mijenja – kada politike, infrastruktura i korporacije ostaju iste – mnogi se pitaju ima li smisla samostalno mijenjati nešto. Javlja se i strah jer kad problem izgleda prevelik, ljudi se često povlače umjesto da djeluju. Bez promjene načina razmišljanja i samog sustava u kojem živimo, modificiranje ponašanja bit će teško ostvarivo. Održiva budućnost ne ovisi samo o pravilima i propisima već i o načinu na koji doživljavamo svijet oko sebe te vlastitu ulogu u njemu – zaključila je futurologinja.

Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije