Krunoslav Fehir, koji je kao maloljetnik dragovoljno otišao u Domovinski rat, te koji je od lipnja u pritvoru u Srbiji zbog optužbi za ratni zločin, na Specijalnom sudu u Beogradu osuđen je na šest mjeseci zatvora. No kako mu izrečena kazna pokriva vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru to znači da je agonija Krunoslava Fehira i njegove obitelji gotova, jer mu je ukinut istražni zatvor te se konačno može vratiti kući u Hrvatsku.
- Sud je odlučio da je kriv te mu je izrekao kaznu od šest mjeseci zatvora koju je već izdržao pa mu je ukinut pritvor i ide kući. Presudu je sud obrazložio kratko u dijelu koji se odnosi njegov umišljaj. Rekli su da je imao 16 godina kada je pristupio BOB-u te da je bio svjestan kakvoj grupi pripada i da je eventualno mogao napustiti to, kako su kazali, žarište sukoba. Meni je to obrazloženje suda poprilično neuvjerljivo, a u izreci presude se spominju i ove osobe iz izmijenjene optužnice o kojima nisu navedeni ni točni podaci pa će i to biti razlog za žalbu. Sud nije posebno obrazlagao dio presude koji se odnosi na činjenicu da je protiv Krunoslava Fehira vođen i obustavljen postupak u Hrvatskoj. Rečeno je da će to obrazložiti u pisanom obrazloženju presude što će biti za mjesec, dva najranije - kazao je Bojan Stanojlović, beogradski branitelj Krunoslava Fehira.
Inače, cijelo to suđenje je okončano za samo tri rasprave, od kojih je prva bila odgođena jer je tužiteljstvo tražilo odgodu nakon što im je Hrvatska dostavila podatke da je zbog onog zašto se Fehir u Srbiji tereti, protiv njega u Hrvatskoj vođen i pravomoćno obustavljen kazneni postupak. Nakon toga je srbijansko tužiteljstvo izmijenilo činjenični opis optužnice, iako se očekivalo da će postupaka protiv Fehira obustaviti. Umjesto toga izmijenjenom optužnicom su ga teretili da je 12. lipnja 1991. postao pripadnik tzv. Branimirove osječke bojne (BOB) te da je pripadnik te postrojbe kojom je zapovijedao Branimir Glavaša bio do 31. srpnja 1992. U optužnici srbijanskog tužiteljstva se navodilo da je Glavaš bio sekretar osječkog Sekretarijata za narodnu obranu, te da je BOB "organizirao radi počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavka 1. KZ SFRJ na području Osijeka".
Navodilo se i da je BOB bio sastavljen od "šezdesetak naoružanih pripadnika, koji su zastrašivali, protupravno lišavali slobode, zatvarali, mučili, zlostavljali, nanosili tjelesne ozljede i lišavali života civile srpske nacionalnosti, među kojima su bili i srpski civili Čedomir Vučković i Đorđe Petković, koji su prethodno protupravno lišeni slobode, te koji su čitav dan bili mučeni i do smrti zlostavljani od pripadnika BOB-a". Fehira srbijansko tužiteljstvo teretilo da je kao pripadnik BOB-a, počinio "kazneno djelo organiziranja skupine i poticanja na izvršenje genocida i ratnih zločina iz članka 145. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ SFRJ".
Od početka srbijanskog postupka protiv Fehira sporno je bilo pitanje koje se odnosi na pravni moto "ne bis in idem", odnosno da se nikome ne može suditi za istu stvar dvaput. U slučaju optužbi koje se u Srbiji Fehiru stavljaju na teret, u Hrvatskoj je protiv Fehira obustavljena istraga 21. srpnja 2009. Fehir je u Hrvatskoj bio prvo krunski, a zatim i obični svjedok na suđenjima Branimiru Glavašu i ostalima koji su optuženi za ratni zločin nad osječkim Srbima 1991. Cijela ta mučna priča u javnosti je poznata kao slučajevi Selotejp i Garaža. Osim Glavaša još su bili optuženi Dino Kontić, Zdravko Dražić i Gordana Getoš Magdić, dok su Ivica Krnjak i Tihomir Valentić, koji su bili na prvotnoj optužnici, u međuvremenu preminuli.
Prva nepravomoćna osuđujuća presuda Glavašu i ostalima izrečena je 2009. Tada je Glavaš bio osuđen na 10 godina zatvora, no obrazloženje nije čuo jer je prije objave otišao u BiH, čije državljanstvo također ima. Vrhovni sud mu je kaznu umanjio za dvije godine, a Glavaš je tih osam godina izdržavao u BiH. I veći dio te kazne je i odslužio prije no što je Ustavni sud 2015. presudu ukinuo zbog povrede njegovih prava. U toj odluci Ustavni sud nije ulazio u meritum optužbi, jer to nikada ne čini, no uvažio je Glavaševe navode koji su problematizirali status krunskog svjedoka Krunoslava Fehira. Ponovljeno suđenje je počeo 2017., a nakon što je sutkinja koja je imala spis, prešla na VKS da nije okončala suđenje Glavašu i ostalima, suđenje je moralo početi iz početka u listopadu 2021. pred novim sudskim vijećem. Glavaš i ostali su zanijekali krivnju, a tijekom suđenja u više navrata Glavaš je tražio izuzeće predsjednika vijeća, cijelog suda, podnosio je kaznene prijave protiv Fehira...
Tvrdio je da je Fehir bio taj koji je ubio Čedomira Vučkovića 1991. jer je pucao u njega, nakon što je ovaj istrčao iz garaže u kojoj je bio zatvoren. Dok je bio u toj garaži Vučkovića su natjerali da popije sumpornu kiselinu, što je po vještacima bio uzrok njegove smrti. Fehir je na ponovljenom suđenju imao status običnog, a ne krunskog svjedoka i Glavaš je tvrdio da je njegov iskaz lažan. U listopadu 2023. Glavaš je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora, a među dokazima na kojima je utemeljena ta presuda, koja još nije pravomoćna, bio je i iskaz Krunoslava Fehira. Taj je spis trenutačno na Visokom kaznenom sudu (VKS) po žalbama obrane, a kako je Glavaševa obrana podnijela zahtjev za suđenjem u razumnom roku, Vrhovni sud je odredio da spis mora biti riješen do ožujka 2026.
Otvori KEKS Pay
To suđenje je farsa koja je usmjerena ka izjednačavanju agresora i žrtve to jest srbije i Hrvatske , a ovoga Fehira ne vrijedi ni komentirati.