U Hrvatskoj se odmara oko 615.000 turista, od čega 560.000 stranaca, a 17.000 ih je izabralo neke od turističkih destinacija na kontinentu. Oko devet tisuća ih, pritom, trenutačno boravi u našem glavnom gradu. Obala, dakako, ima apsolutni primat, ali zato unutrašnjost bilježi bolje trendove. Naime, Hrvatska za proteklih osam mjeseci knjiži osam posto više gostiju i dva posto više noćenja nego lani (u odnosu na 2019. podjednak rezultat). Samo jadranske županije od početka godine upisale su 14,5 milijuna gostiju i 85,3 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od sedam posto u dolascima i dva posto u noćenjima, te izjednačenje s 2019.
Poljaci se vraćaju
Istovremeno, kontinent je tijekom prvih osam mjeseci ugostio 889.000 turista, koji su ostvarili 1,9 milijuna noćenja što je plus prema lani od 15 posto u dolascima i 14 posto u noćenjima. Za razliku od obale, turističke brojke u unutrašnjosti zemlje za osam su mjeseci bolje nego rekordne 2019. – gostiju je šest, a noćenja osam posto više nego te godine. Rezultatima prednjače Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Varaždinska i Osječko-baranjska županija. Na karlovačkom području turistički su domaćini za osam mjeseci uknjižili 502.000 milijuna noćenja, a slijede Krapinsko-zagorska županija s 280.000 noćenja, Zagrebačka s 184.000, te Varaždinska i Osječko-baranjska s više od 170.000 noćenja.
VEZANI ČLANCI:
– Nama je lanjska godina bila rekordna, a ova je još bolja, i to za 17 posto od 2022. Gostiju je pak 14 posto više, a najveće iznenađenje je srpanj u kojem su strani turisti prvi put bili brojniji od domaćih, omjer je 60 naprema 40 posto. U tom smo mjesecu, inače, imali i najveći broj noćenja dosad u 2023. Uz domaće su u Slavoniji i Baranji najviše uživali gosti iz Njemačke, Mađarske, Srbije, Poljske i Bosne i Hercegovine – otkriva Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.
– Naši su rezultati svakako posljedica povećanog ulaganja u vidljivost destinacije, povećanja ponude koja uključuje i wellness segment, kao i atraktivnsot plaža na Dunavu i Dravi koje nude osvježenje na visokim temperaturama. Inače, u pravilu je riječ o gostima koji idu u smjeru juga, pa sve češće ostaju dodatnih par dana u Slavoniji i Baranji. Poljski gosti, recimo, čak pokazuju tendenciju vraćanja dva-tri puta tijekom godine u destinacije koje nudi kvalitetne doživljaje u prihvatljivim cjenovnim gabaritima – ističe Jurić.
Među županija koje su ove godine ponajviše odskočile u odnosu na prethodne godine je i Brodsko-posavska županija, koja je za prvih osam mjeseci ostvarila 31 posto više noćenja nego lani i čak 37 posto više nego 2019. Gostiju je pak ove godine 20 posto više nego lani, a plus prema 2019. iznosi 25 posto. Najbrojniji su, pritom, domaći i njemački turisti.
– Naša županija cijelom duljinom leži na autocesti i na rijeci Savi, do svih naših destinacija dolazi se lako i brzo, nudimo autentične doživljaje, a naši gradovi Nova Gradiška s baroknim središtem i Slavonski Brod s Tvrđavom, Interpretacijskim centrom Ivane Brlić Mažuranić, atraktivnim Korzom, šetnicom na Savi, skrivaju bogatu kulturnu baštinu zanimljivu našim gostima. U godinu dana otvorena je Adrenalinska šuma u Bebrini, koja je pravi raj za ljubitelje outdoora, već spomenuti Interpretacijski centar Ivane Brlić Mažuranić, a uskoro se u Vrpolju preko puta Spomen-galerije Ivana Meštrovića otvara eko-etno kuća u kojoj će posjetitelji doživjeti autentičnu Slavoniju u njezinu povijesnom presjeku od prapovijesti do danas – ističe turističke adute Brodsko-posavske županije Ružica Vidaković, direktorica županijske Turističke zajednice.
Zagreb u zaostatku
U toj su županiji trenutačno ključni nositelji turističke ponude OPG-ovi, salaši i rančevi, a hotelski će smještaj od iduće godine biti bogatiji za novih 60 soba kada se u Slavonskom Brodu otvori novi poslovni hotel Park. Q"a odlične turističke rezultate zaslužne su velikim dijelom i manifestacije koje se organiziraju tijekom čitave godine ", napominje Vidović.
Sam Zagreb ugostio je pak u spomenutom razdoblju 835.000 turista, koji su ostvarili 1,6 milijuna noćenja. Lanjska je godina prebačena za 22 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima, ali naš glavni grad, kao i mnoge druge europske metropole, oporavlja se od korone nešto sporije – za 2019. u broju gostiju zaostaje deset, a u noćenjima tri posto.
VIDEO Bjelovarski sajam
