Još se koriste podaci iz izmjere provedene u vrijeme Austro-Ugarske – kaže odvjetnik Zvonko Kristović, kojem se, kao i brojnim njegovim kolegama, javljaju građani koji nisu ni znali da u zemljišnim knjigama nisu upisani kao vlasnici nekretnina, sve dok ih nisu htjeli prodati ili podići kredit. Jedna od mogućnosti koje im tada stoje na raspolaganju jest i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka pred zemljišnoknjižnim sudom. No, to košta. Kad zemljišne knjige ne odgovaraju stvarnom stanju, nedostaje dio dokumentacije ili nije moguće pribaviti tabularnu ispravu, sud na temelju prikupljenih dokaza utvrđuje stvarno stanje, što može potrajati mjesecima i godinama.
U ovoj godini Dicmo, Trilj...
Kako bi se sredila situacija na što većem području, u Hrvatskoj je 2021. pokrenut višegodišnji program katastarske izmjere za razdoblje do 2030., vrijedan oko 401 milijun eura, a riječ je o najvećem projektu usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga u povijesti hrvatske države. U ovoj godini katastarske izmjere obavit će se na području 57 jedinica lokalne samouprave, na više od 132.000 katastarskih čestica na oko 15.000 hektara površine, što će stajati 32,1 milijuna eura. Na popisu za izmjeru ove godine su Dicmo, Trilj, Omiš, Imotski, Klis, Novi Marof, Varaždinske Toplice, Zlatar, Korčula, Prelog, Đakovo, Zagreb, Gospić... Cilj je do 2030. obnoviti katastar i zemljišne knjige za 600.000 hektara zemljišta i nekretnina što je važno za razvoj gradova i općina, županija i države.
Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić ističe kako bez ažurnih i pouzdanih podataka o nekretninama, dobivenih katastarskim izmjerama i obnovom zemljišnih knjiga, nema kvalitetnog prostornog planiranja, održivog razvoja, učinkovitog upravljanja državnom imovinom ni ozbiljnih investicija. – Dok se gradovi i naselja mijenjaju iz dana u dan, službene evidencije često predstavljaju zapis nekog ranijeg vremena. Sustavno ulaganje u uređenje zemljišnoknjižnih evidencija ulaganje je u dugoročni razvoj – istaknuo je. Od početka provedbe višegodišnjeg programa 2021. aktivnosti su pokrenute na području 106 jedinica lokalne samouprave. Obuhvaćeno je 188 katastarskih općina i više od 500.000 katastarskih čestica na oko 90.000 hektara površine. Katastarske izmjere i obnova zemljišnih evidencija već su donijele konkretne koristi lokalnim zajednicama. – Uređene zemljišne evidencije preduvjet su za kupoprodaju nekretnina, osnivanje obitelji i daljnji razvoj naselja, osobito onih koja žele privući i zadržati mlade ljude – kaže gradonačelnica Pleternice Marija Šarić.
Za veliki broj nekretnina informacije u katastru i zemljišnim knjigama međusobno se razlikuju i često ne odgovaraju stvarnom stanju zbog povijesnog nasljeđa iz socijalizma, kad su se promjene evidentirale samo u katastru, ali i zbog nebrige vlasnika nekretnina koji ne poštuju obvezu prijave promjene na nekretninama i evidentiranje tih promjena u katastru i zemljišnoj knjizi, napominju u DGU-u.
Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, površina građevinskih područja u Hrvatskoj iznosi oko 550.000 hektara, 9,7% ukupne površine, i na njima se odvija više od 80% svih gospodarskih aktivnosti. U DGU-u kažu da je interes građana za izmjeru iznimno velik, pa se više od 80% vlasnika odazvalo obilježavanju granica svojih parcela, dok je gotovo 95% potpisalo suglasnost s podacima u elaboratu izmjere. Nakon dostave tih podataka sudu, sudovi su, u 85% slučajeva, na temelju njih sastavili zemljišnoknjižne uloške.
Na terenu dosta problema
No odvjetnik Kristović tvrdi da mu se javljaju građani koji navode kako nisu bili pozvani na određivanje međa, pri čemu nastaje niz problema. U postupku obilježavanja katastarskih čestica službena osoba s vlasnicima ili opunomoćenicima na katastarskoj čestici te njihovim međašima obavlja pregled propisno obilježenih granica katastarske čestice i prikuplja podatke o vlasničkoj i suvlasničkoj strukturi. Često se postavlja pitanje što učiniti kada se susjedi ne mogu dogovoriti. U takvim slučajevima svatko obilježava svoj prijedlog međe, međne oznake moraju označiti različitim bojama, a spor će riješiti nadležni sud uobičajenim postupkom. No, sudski spor košta, a i traje. U Državnoj geodetskoj upravi tvrde da izmjena nema veze s uvođenjem poreza na nekretnine, jer je s njom započeto desetak godina prije nego što se u javnosti počelo govoriti o njegovu uvođenju.
U tijeku je e-Savjetovanje o prijedlogu Odluke o donošenju godišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za 2026. godinu. U nekim katastarskim općinama posljednja izmjera datira još iz vremena Austro-Ugarske. Katastar zemljišta uspostavljen je tijekom 19. stoljeća, kada je područje Hrvatske bilo u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Početna svrha katastra doista je bila vezana uz poreze, jer je car Franjo I. 1806. godine naredio uvođenje “stabilnog poreznog sustava”, a porezno opterećenje određivalo se prema pogodnosti zemljišta za poljoprivredu. Nositelje prava na zemljištima poticalo se da ulažu u njih, dok su oni koji su ih ostavljali zapuštenima bili sankcionirani višim porezima.
Otvori KEKS Pay
