
Novi flamanski savez (NVA), koji se zalaže za konfederalizaciju Belgije i kasnije njezin “neprimjetan nestanak”, odnosno razdvajanje Flandrije i Valonije pobjednik je belgijskih saveznih izbora. Nakon 85 posto prebrojanih glasova, sve govori da će NVA, koja je privukla 32,1% flamanskih birača, osvojiti 20,6% ukupnoga broja glasova. Slijede frankofoni socijalisti (PS) s 34,5% među Frankofonima, odnosno 12,3% na razini Belgije, pa flamanski kršćanski demokrati sa 16,4% među Flamancima a 10,5% u Belgiji. Najveći su gubitnici u objema zajednicama liberali – flamanski (VLD) spali su na 8,2% a frankofoni (MR) na 8,9% na belgijskoj razini.
Još je veći gubitnik krajnje desni flamanski Vlaams Belang, koji je izgubio 6% potpore Flamanaca i spao na razini Belgije na 8,1%. Flamanski socijalisti (SP.A) ostali su na 9,9%, frankofoni zeleni na 5,3%, a flamanski zeleni na 4% glasova.
Najvjerojatniji mandatar za premijera čelnik NVA Bart de Wever je, uz tvrdnju da “paraliza zemlje nikome ne koristi”, ponudio Frankofonima “ruku prijateljstva”, dodavši da je “vrijeme za izgradnju mostova i odgovorno vladanje”.
No, dok Flandrija planira proračunski višak, Valonija je zacrtala rast manjka. U zemlji čiji se državni dug kreće oko 100% BDP-a štedljivi Flamanci nisu više spremni plaćati valonsku rastrošnost, pa će pregovori o sastavu vlade, predviđa se, potrajati do duboko u belgijsko predsjedanje Europskom Unijom. Najteže će pitanje biti podjela jedine izborne jedinice koja prelazi pokrajinske granice, Brussel/Bruxelles-Halle-Vilvoorde (BHV), što Frankofoni odbijaju.