Naslovnica Vijesti Hrvatska

Migranti kao počinitelji kaznenih djela za MUP su statistička pogreška

Na popisu počinitelja nema državljana Sirije, Afganistana, Pakistana, Bangladeša koji se najčešće spominju kao ilegalni migranti
05. prosinca 2018. u 22:23 14 komentara 651 prikaza
Migranti
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/10

Pokušavajući se ugrijati, zapalili su vatru u napuštenoj kući koja je njima te drugima kao što su oni, služila kao privremeno sklonište. Kuća je zapravo šumarska koliba, u Mošunima nedaleko od Novog Vinodolskog, a oni su migranti koji, prolazeći tom rutom, pokušavaju doći do tog toliko željenog, a za većinu njih nedostižnog Zapada.

Azilant ubio 17-godišnjakinju Strava u Njemačkoj Kenijski azilant priznao da je ubio 17-godišnjakinju iz Srbije

Njihov put u bolji život popločen je brojnim preprekama, a grabežljivi krijumčari ljudima, hladnoća, nedostatak hrane i osnovnih higijenskih potrepština neke su od tih prepreka. 

Horde s Istoka

Stoga je napuštena šumarska koliba izgledala kao dobro privremeno skrovište i mjesto za kratki predah. No paljenje vatre nije dobro prošlo, pa je uskoro izbio požar. Za njihovo skrovište tako su doznali mještani koji su pozvali policiju. A policija je brzo došla. Što na toj, što na obližnjoj lokaciji, gdje je također izbio požar zbog paljenja madraca radi grijanja, zatečeno je 14 migranata. Svi su privedeni, kako bi se ustanovilo tko su i odakle su, ali i utvrdilo tko je onaj tko je izazvao požar. Nenamjerni, ali ipak požar, što je po hrvatskim zakonima kazneno djelo, koje se definira kao općeopasna radnja.

Migranti u Meksiku čekaju priliku da uđu u SAD Krenuli iz Hondurasa Migrantska povorka se raštrkala u Meksiku jer ne može u SAD

Opisana situacija stvarno se dogodila, nije jedna iz kategorije lažnih vijesti koje se u iracionalnom strahu od drugog i drukčijeg u posljednje vrijeme histerično šire što društvenim mrežama što tradicionalnim medijima. Govorilo se tako o "hordama crnčuga i Arapčuga koje dolaze s Bliskog istoka kako bi ubijali i silovali". Širile su se neprovjerene priče o 13-godišnjim djevojčicama koje su u Lici silovali migranti, a jedan hrvatski šumar nedolazak na posao zbog pijanstva pokušao je "opravdati" tako što je lažno ustvrdio da su ga napali i pretukli migranti zbog čega je na koncu zaradio prijavu radi širenja lažnih vijesti.

U toj ksenofobičnoj histeriji koja počesto smrdi na linč, najdalje je ipak otišla jedna gospođa iz Samobora koja je u trgovačkom centru ugledala dva tamnoputa muškarca, pa ih je u najboljoj udbaško-gestapovskoj maniri denuncirala policiji kao migrante, iako je bila riječ o legalnim zaposlenicima tvrtke Rimac automobili. Da su lažne vijesti opasno sredstvo u rukama mrzitelja svega i svačega jer pojačavaju histeriju i ksenofobiju u netolerantnoj zemlji koja još nije naučila čuvati svoje, a poštivati druge i drukčije, svjesna je i policija. Zbog toga MUP na pojavu lažnih vijesti promptno reagira, demantirajući ih po maksimi da bi istina uvijek trebala biti jača od laži. A da bi ta istina doprla do što većih masa, dobro bi došla i konkretna statistika iz koje bi se moglo vidjeti koliko su kaznenih djela i kojih migranti uistinu počinili te koliki je postotak toga u usporedbi s domicilnim počiniteljima. 

>> Pogledajte video: Migranti izletjeli iz kamiona kod Šibenika

[video: 28124 / ]

No tu nastaje problem, jer u MUP-u kažu da oni takvih podataka - nemaju!?

Nemaju ih jer ih, pojašnjavaju, tako statistički ne obrađuju, a razlog tome je što su kaznena djela koje migranti u prolasku kroz Hrvatsku čine, za MUP statistička pogrešaka. Pojašnjavaju da o kaznenim djelima koja počine migranti izvješćuju za to mjerodavne policijske uprave i to po potrebi. No kada se mjerodavne policijske uprave, a mi smo ih pitali osam - PU dubrovačku, PU splitsko-dalmatinsku, PU ličko-senjsku, PU primorsko-goransku, PU istarsku, PU karlovačku, PU sisačko-moslavačku i PU vukovarsko-srijemsku - upita o broju i vrstama kaznenih djela koje su na njihovu području u protekle tri godine počinili migranti te usporedbi tih brojki s kaznenim djelima koje je počinilo domicilno stanovništvo, dobije se identičan odgovor:

- Ova policijska uprava ne vodi statističke podatke na traženi način.

Galerija - Migranti u BiH

Migranti
1 / 9
Na GP Maljevac migranti probili policijski kordon, hrvatska policija postavlja ogradu

Pomalo je to čudan pristup problematici migracije, pogotovo ilegalne, koja je od 2015. postala velik prijepor diljem Europe te zbog koje se mijenja i politička slika Europe. U sve više europskih zemlja na izborima pobjeđuju populistički političari koji pitanje ilegalnih migracija stavljaju u prvi plan, pri tome ne prezajući ni od ksenofobičnih ispada o hordama koje dolaze s istoka kako bi pokorile Europu i naš način života.

Takva retorika, koliko god netočna bila, nailazi na plodno tlo, a općenita društvena klima po cijeloj Europi sve više počinje sličiti na 30-e godine prošlog stoljeća, kada je upiranje prstom u druge i drukčije dovelo do toga da takvi ubrzo postanu prvo neprijatelji naroda, a zatim i žrtve fašističkog orgijanja. Brzopotezni je to put u srce tame na kojem se postupno gube svi postulati demokracije i racionalnog razmišljanja, pa bi tim više, bilo potrebno i logično da MUP ovoj problematici pristupi na drukčiji način. U MUP-u kažu da su svjesni problema te tvrde da su statistike o migrantima kao počiniteljima kaznenih djela ukomponirane među statistike o strancima. Međutim, problem je što se statistike MUP-a vezano za strance, odnose na legalne i ilegalne migrante, a iz tih podataka nije baš jednostavno izvući neki pametan zaključak.

Migranti Gotova potraga U Dobri pronađeno mrtvo tijelo migranta zapleteno u granju

Bila bi to diskriminacija

Jer prema MUP-ovim podacima za 2017., 1202 strana državljanina su u Hrvatskoj počinila kazneno djelo, dok je istovremeno 3532 strana državljanina u Hrvatskoj bilo oštećeno kaznenim djelima. U objavljenim statistikama navodi se ne koja su kaznena djela strani državljani počinili ili u kojim su djelima oštećeni. Stranci koji su lani u Hrvatskoj najčešće bili počinitelji kaznenih djela bili su državljani BiH (250). Nakon njih slijede državljani Srbije (182), državljani koji spadaju u kategoriju ostale zemlje (107), državljani Albanije (58), Italije (50), Rumunjske (49), Njemačke (48), Bugarske (47)...

Na tom popisu uopće nema državljana Afganistana, Pakistana, Sirije, Bangladeša... koji se u novinskim izvješćima najčešće spominju kao ilegalni migranti koji su uhvaćeni u Hrvatskoj. Tih nacija nema ni u statistici u kojoj MUP pojašnjava zbog čega se najčešće poduzimaju mjere prema strancima, a to su neprijavljivanje boravka, prekršaji protiv javnog reda i mora te ugrožavanje sigurnosti prometa.

Galerija - Kod Draganića pregledavaju vozila, u kamionu nađeni migranti

Migranti
1 / 5
Akcija na A1

BiH državljani i ovdje su najzastupljeniji jer ih je lani 936 imalo problema zbog neprijavljivanja boravka, a 549 zbog prometa, dok ih je 99 bilo prijavljeno zbog remećenja javnog reda i mira. I u ovoj statistici postoji kategorija ostali, a koja se državljanstva pod tim kriju, teško je reći. Uglavnom, 238 ostalih je lani prijavljeno zbog remećenja javnog reda i mira, dok ih je 628 prijavljeno zbog prometa, a 232 zbog neprijavljivanja boravka. 

Iako se ovako vođenje podataka o strancima može činiti nedostatnim, pogotovo u svjetlu sve veće histerije oko migranata, Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije (CMS) smatra da se ta statistika i ne može voditi na drukčiji način.

migranti Humanost Europska unija pomaže migrantima, šalje pola milijuna eura u BiH

- Kada bi MUP vodio migrante kao počinitelje kaznih djela, to bi bila diskriminacija. Osim toga, svi stranci u Hrvatskoj su migranti, no kakav status tko od njih ima, drugo je pitanje. Iz MUP-ovih statistika o strancima vidi se da su kaznena djela koje čini migranti minorna, a to po meni ruši mitove koji se o njima šire društvenim mrežama - kaže S. Kekuš.

Dodaje da ni oni u CMS-u ne vode takve statistike o migrantima i to iz jednostavnog razloga što za to nemaju ovlasti.
S druge strane, Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost, smatra da je MUP odavno trebao voditi posebnu statistiku vezano za migrante, a usput pojašnjava i kada policiji neka pojava postane statistički zanimljiva.

- Svi događaji koji se policiji prijave statistički se prate. Pitanje je samo jesu li podaci koji se prikupe ukalupljeni u nešto drugo. U ovom slučaju podaci o migrantima ukalupljeni su u statistiku o strancima, a po meni je to trebalo razdvojiti još 2015. jer je riječ o problematici koja interesira javnost. To nije čak ni komplicirano napraviti jer se samo treba otvoriti nova kolona u postojećim tablicama. Ovako, ako hoćete potvrditi ili demantirati tvrdnje da su migranti počinili ovo ili ono kazneno djelo, vi nemate na temelju čega pretraživati postojeće podatke - kaže Cvrtila.

Migranti izletjeli iz kamiona kod Šibenika ubrzo uhićeni VIDEO Vozač dignuo ceradu, a iskočili migranti. 'Noge su mi se odsjekle'

Smatra da bi se javno trebali objavljivati svi podaci vezani uz migrante, jer biti to, među ostalim, bila i najbolje prevencija od lažnih vijesti.

- Po meni, nije bitno, jesu li migranti počinili malo ili puno kaznenih djela. Bitno je da se objavi istina jer je onda i mogućnost manipulacije manja - kaže Cvrtila.

Dodaje da mu se čini kako migranti na prolasku kroz Hrvatsku uglavnom čine imovinske delikte, poput provala u napuštene kuće ili krađe hrane, a motiv takvog postupanja je golo preživljavanje. Cvrtila upućuje i na jedan problem s kojim se policija suočava.

>> Pogledajte kakva je situacija bila na GP Maljevac

[video: 27545 / ]

Pad balkanske rute

- Provale na trasama kojima se migranti kreću, uglavnom se povezuje s njima jer sve na njih upućuje. No to je jako teško dokazati jer ako se na tim mjestima i nađu otisci prstiju, nemaju se s čim usporediti. Već samim tim statistika baš ne može biti relevantna - kaže Cvrtila.

A ona relevantna statistika koju je nedavno objavio Frontex, europska agencija za zaštitu granice, kaže da je broj ilegalnih ulazaka u EU u prvih 10 mjeseci ove godine pao za 31 posto. Točnije, prema podacima Frontexa, u EU je 2018. ilegalno ušlo 118.900 ljudi, što je najmanji broj ilegalnih ulazaka od 2013. U tom izvješću spominje se Hrvatska pa se navodi da 2018. na zapadnobalkanskoj ruti koja vodi preko Srbije u Mađarsku i Hrvatsku ima malo ilegalnih migranta te da taj broj stalno opada.

Policija BiH Velika Kladuša Izbio požar u policijskoj postaji: Ozlijeđen migrant i tri policajca

Napominje se da paralelno s tom rutom ide ona preko Albanije, Crne Gore i BiH te Srbije i BiH, gdje je pritisak migranata velik. Možda zbog toga, a možda da bi smirila histeriju protiv migranta, BiH policija, za razliku od hrvatske, o njima vodi precizne statistike, pa i one koje se odnose na migrante kao počinitelje ili žrtve kaznenih djela. U policiji Unsko-sanskog kantona, gdje je pritisak migranata najveći, kažu da su od siječnja do listopada evidentirali 103 kaznena djela u kojima su migranti bili što počinitelji što žrtve.

Pojašnjavaju da su u tom razdoblju migranti sudjelovali u 471 evidentiranom incidentu te da su migranti u prvih 10 mjeseci 2018. počinili 10 posto od ukupno 998 evidentiranih kaznenih djela.

>> Pogeldajte video: Migrant iz Irana kolcem napao hrvatskog policajca na granici sa Slovenijom, trojica pobjegla

[video: 25249 / ]
 
Vodič za kupovinu gadgeta
BLAGDANI
Vodič za kupovinu gadgeta: Što kupiti vašim omiljenim tehnoljupcima?

A1 izdvaja za Vas

  • Muzakus:

    Rezultat se treba gledati relativno, a ne apsolutno. Ovisi o broju migranata i vremenu koje su proveli u HR, ono je isto trenutno na razini statisticke pogreske naspram prisutnosti ostalih. Relativna brojka mozda bi pokazala drugaciju sliku.

  • cvikcange:

    Mh, dakle u Siriji ili Afganistanu požar nije požar, nit' vatra uzrokuje isti ili sličan požar. Ma bravo 👏👏 👏👏

  • kit1772:

    pa ilegalni prelazak granice je ozbiljan prekrsaj sam po sebi u normalnim zemljama i vremenima a vidim to ni doticni novinar ne kuzi