Migrantska kriza 2015. dovela je do svojevrsnog "11. rujna" (Krastev) u politici EU. Različite geopolitičke brige i strahovi stvorile su novu podjelu, posebno između istočnih i zapadnih država. Dok jedni vide ilegalnu migraciju kao priliku za obnovu svog tržišta rada, drugi je vide kao prijetnju vlastitom identitetu i nacionalnoj državi. Pritom za različito viđenje postoje snažni razlozi u različitoj povijesti, kulturi i etničkoj homogenosti tih država.
Europa se danas ponovno suočava s novom migracijskom krizom. Samo tijekom 2022. godine više od 380.000 ilegalnih migranata ušlo je na europski teritorij, dok je još 497.800 migranta pristiglo legalnim putem (povećanje od 52%). Iste godine naloženo je da 431.200 migranata napusti EU, ali je u treće zemlje vraćeno samo 73.600 (17%). U Hrvatskoj je u 2022. godini zabilježeno 68.000 ilegalnih migranata, što je porast za 190 posto (ovdje treba napomenuti da se radi samo o registriranim slučajevima).
nova kriza
Migracije kao oružje djeluju na 50 posto Hrvata
Treći nastavak serijala o migracijama: U Hrvatskoj je zabilježen porast od 190 posto registriranih ilegalnih migranata. Je li razmišljanje o ciljanoj "zamjeni stanovništva" samo paranoja?
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
