Vi ste još u svibnju 2023. predložili donošenje Rezolucije o umjetnoj inteligenciji (AI). O tom se prijedlogu u Saboru raspravljalo tek lani u lipnju. I dok ga je oporba podržala, Vlada ga je odbila. No prošlog je tjedna Sabor raspravljao o izmjenama Kaznenog zakona prema kojima se uvodi i novo kazneno djelo vezano uz korištenje umjetne inteligencije. Zar se moralo toliko kaskati sa zakonskom regulativom o tom pitanju, ljuti li vas takvo ponašanje vladajućih?
Prijedlog Rezolucije o umjetnoj inteligenciji izradili su naši stručnjaci i ona je bila prvi dokument koji se bavi tom tematikom u Hrvatskom saboru. Prava je šteta što se oporbu unaprijed odbija, bez obzira na kvalitetu prijedloga, i što smo propustili priliku načelno se odrediti prema umjetnoj inteligenciji, pa i predvoditi europske trendove. Time naše građane ostavljamo na milost i nemilost novih virtualnih alata gdje je uporaba umjetne inteligencije još u eksperimentalnoj fazi, pri čemu su najizloženiji u pogledu njezine zloporabe djeca i osobe starije životne dobi. S druge strane, neke zemlje, poput nama susjedne Italije, nisu tek tako dopustile da ChatGPT neometano krši privatnost njihovih građana, nego su odmah poduzele pravne korake da zaštite svoje građane i natjerale tvorce aplikacije da dignu sigurnosne standarde. Očekujem da i Hrvatska bude proaktivnija po tom pitanju.
I vi ste nekidan u toj raspravi ustvrdili da su nove zakonske odredbe o sankcioniranju i odgovornosti za kazneno djelo dovođenja u opasnost umjetnom inteligencijom nejasne i neprecizne. Zašto, što ostaje problematično?
Predložene izmjene vrlo su uopćene, a kazneno pravo svojom prirodom mora biti preciznije jer je njegova obaveza omogućiti pravnu sigurnost našim građanima. Na tom tragu, ponudila sam i konkretan protuprijedlog, vodeći se istraživanjem Doris Skaramuče, koja se znanstveno bavi regulacijom umjetne inteligencije, da se i tzv. "deepfake" uvrsti u Kazneni zakon. Naime, produciranje, širenje i eksploatiranje falsificiranog sadržaja s ciljem da se našteti nekoj osobi sve je češće u virtualnom prostoru. Razmjeri te pošasti toliko su rašireni da je nisu pošteđeni ni vodeći političari poput Giorgie Meloni, koja se upravo nalazi na sudu s tvorcima "deepfake" pornografskog sadržaja s njezinim likom. Danska je uvela koncept "copyrighta" osobe, Italija donijela prvi nacionalni zakon o umjetnoj inteligenciji, koji je ponudio konkretna rješenja. A što mi čekamo?
Hoće li onda od tih odredbi novog kaznenog djela vezanog za umjetnu inteligenciju biti neke koristi ili će to izazvati još više pomutnje i i nedoumica?
Dobro je da naš Kazneni zakon počinje prepoznavati nove zločine koji se događaju u virtualnom prostoru, no nesporno je da možemo učiniti i puno više. Ne samo zbog zloporabe umjetne inteligencije nego i zbog njezinog razvoja, jer su i inovatorima potrebne jasne pravne smjernice kako bi mogli biti sigurni da njihovi proizvodi neće sutra biti maknuti iz uporabe zbog regulative koja je zakasnila.