Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Otkriće hrvatskog znanstvenika: Za pet godina liječit ćemo karcinom pluća

Kemoterapija: 
Efikasno liječenje erlotinibom i novim lijekom koji koči rast karcinoma.
23. ožujka 2014. u 20:30 16 komentara 13064 prikaza
igor štagljar
Pogledajte galeriju 1/2

Hrvatski znanstvenik dr. Igor Štagljar i njegov tim sa Sveučilišta Toronto još su jednom potvrdili da ih se s razlogom stavlja u svjetski vrh znanstvene zajednice. U časopisu Nature Methods objavljena je publikacija u kojoj je prikazana primjena MaMTH tehnologije, novog molekularno biološkog testa putem kojeg se mogu “pecati” biomarkeri uključeni u nastanak oko 500-titnjak različitih bolesti.

Alzheimer, Parkinson...

Razvio ju je rođeni Zagrepčanin Igor Štagljar zajedno s deset kolega iz svoga znanstvenog tima sa Sveučilišta Toronto te uz suradnju još pet znanstvenika iz Centra za istraživanje raka Princess Margaret bolnice u Torontu te znanstvenicima sa znamenitog bostonskog Massachusetts Institute of Technology (MIT). Riječ je o njihovu do sada najvažnijem otkriću jer, kako sam kaže, ima direktnu primjenu u kliničkim istraživanjima.

– U časopisu Nature Methods pokazali smo primjenu MaMTH tehnologije na EGFR receptor, čije su mutacijske promjene povezane s najčešćim oblikom karcinoma pluća, tzv. karcinomom pluća nemalih stanica (engl. non-small cell lung cancer) koji čini oko 80 posto svih slučajeva raka pluća. Primjenom MaMTH tehnologije smo pronašli protein pod imenom Crk II, koji se veže na mutiranu formu EGFR proteina i na taj način poboljšava prijenos signala u stanicu te ubrzava diobu i proliferaciju tumorskih stanica. Dakle, otkrili smo novi biomarker protiv karcinoma pluća, najsmrtonosnijeg karcinoma koji godišnje samo u Sjevernoj Americi (Kanadi i SAD-u) uzme više od 200.000, a globalno 1,6 milijuna života – objašnjava Štagljar.

Otprilike četvrtina svih pacijenata koji boluju od karcinoma pluća nemalih stanica, kaže znanstvenik, mogu se tretirati “pametnim” lijekom pod imenom erlotinib, koji uništava stanice raka, a zdrave stanice ostavlja netaknutima. A njihovo otkriće pokazuje da će ubuduće, točnije za četiri do pet godina, kemoterapija erlotinibom i novim lijekom koji će neutralizirati Crk II biti efikasan način liječenja ove opake bolesti.

igor štagljar | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Ništa manje važna nije ni činjenica da se ta tehnologija može primijeniti na sve bolesti koje su uzrokovane poremećajima djelovanja proteina na površini ljudskih stanica, tzv. membranskih proteina. Riječ je o velikom pomaku u biotehnologiji te se nadam da će MaMTH tehnologija zbog svoje važnosti ubrzo razriješiti tajne koje se skrivaju iza mnogih ljudskih bolesti.

– MaMTH metoda se može primijeniti na otprilike 500-tinjak proteina čije promjene u funkcioniranju dovode do raznih bolesti kao što su karcinom pluća, dojke, gušterače, mozga, crijeva i jajnika, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, shizofrenije, hipertenzije, dijabetesa i mnogih drugih. Što se tiče novog lijeka, moj znanstveni tim u suradnji s kliničarima i kemičarima iz bolnice Princess Margaret u Torontu ubrzano radi na lijeku koji će neutralizirati Crk II i na taj način zakočiti rast karcinoma pluća. Mislim da smo sada otprilike 4-5 godina udaljeni od primjene našeg otkrića u klinici. No, još jednom napominjem, napravili smo velik korak u razumijevanju tog najfatalnijeg karcinoma – napominje Štagljar.

Pet milijuna dolara

Zadovoljan je i što je njihova MaMTH tehnologija, koju su razvijali pet godina i za što su potrošili oko 5 milijuna kanadskih dolara, izuzetno dobro primljena u svijetu biotehnologije te su za njenu primjenu već jako zainteresirani farmaceutski giganti kao što su Novartis, Genentech, Merck i Bayer. Štagljar je uvjeren da će interes još i rasti, pogotovo nakon što je rad objavljen u prestižnom časopisu Nature Methods.

– No, malo je vjerojatno da ćemo našu MaMTH tehnologiju ustupiti tim kompanijama jer smo moji kolege i ja na pragu osnivanja nove biotehnološke kompanije koja će biti smještena ovdje u Torontu i koja će primjenjivati dotičnu tehnologiju u svrhu pronalaženja novih lijekova protiv različitih karcinoma – zaključuje Štagljar.

>>Evo što možete učiniti već danas kako biste smanjili mogućnost da dobijete rak

>>U Hrvatskoj će u 2014. od raka oboljeti 25.000 ljudi

Najmlađi profesor

Igor Štagljar (47) rođen je u Zagrebu, gdje je 1990. godine diplomirao molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom makultetu (PMF).

Sa 22 godine otišao je u Švicarsku, gdje je 1994. doktorirao na prestižnom ETH (Švicarski nacionalni tehnološki institut) u Zürichu. Nakon postdoktoralnog usavršavanja na Sveučilištima u Zürichu i Washington u Seattleu, vratio se u Švicarsku i kao 35-godišnjak postao najmlađi strani profesor u povijesti Sveučilišta Zürich. Tamo je razvio i patentirao MYTH tehnologiju s pomoću koje se mogu pratiti kontakti između ljudskih membranskih proteina, važnih jer su uključeni u nastanak niza bolesti. Časopis The Scientist 2005. godine MYTH je proglasio jednom od 10 vrhunskih tehnologija koje će obilježiti sljedećih 10 godina u molekularnoj biologiji. Od 2005. godine radi kao redoviti profesor biokemije i molekularne genetike medicinskog fakulteta Sveučilišta Toronto. Prije dvije godine, točnije 2012., proglašen je najistaknutijim znanstvenim imigrantom u Kanadi.

Daria Lorenzi Flatz - Raiffeisen Future Boost
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Poznata glumica iskreno o financijama: 'Nikad nisam uspjela uštedjeti, ali zato me veseli nešto drugo'
Plitvička jezera
DOBRO DOŠLI!
Vikend putovanja i obilasci Hrvatske ne prestaju dolaskom jesni i hladnijeg vremena
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • zbuniceva:

    Svaka čast na uspjehu, dobro je da je cijenjeni doktor odmah otišao van jer jasno je da to s čime se on vrlo uspješno bavi u velikim zemljama nije za naš rang znanstvenog istraživanja. Mi smo mala smiješna ostarjela državičica ... prikaži još!a veličine manjeg svjetskog grada i nemožemo si utvarati da jesmo to kaj nismo. Projektanti mlaznih aviona kojih kod nas sigurno ima nekolicina nek se ne nadaju graditi prvi hrvatski nadzvučni lovac bombarder ili projektirati nuklearne elektrane. Lijepo je sjetiti se rodne grude ali za znanstvenika je cijeli svijet domovina i mora ići tamo gdje se neko bavi time nečim za kaj on ima smisla.

  • Avatar neurazumljiv
    neurazumljiv:

    nemoj da te cuju farmaceutske firme, znas koji se novac zarudjuje na beskrajnim ljecenjima ?