Rano je jutro, malo prije pet sati, na Mirnom dolu svi spavaju. Osim još uvijek nepoznatog počinitelja koji se tog 6. svibnja došuljao do kuće, dvorišta i garaže jednog zagrebačkog poduzetnika. Garaža smještena u prizemlju bila je otvorena, a u njoj su parkirana stajala i tri vozila, Suzuki, Citroen i teretni automobil Mercedes, svi zagrebačkih oznaka. Kad je došao do kuće i vozila, nepoznati počinitelj polio ih je lako zapaljivom tekućinom i zapalio. Potom se udaljio, a požar se proširio i na natkriveni prostor kuće i unutarnje prostorije. Srećom, ozlijeđenih osoba nije bilo, a šteta iznosi više desetaka tisuća eura.
Nakon što je požar ugašen, uslijedila je uobičajena procedura u kojoj zagrebačka policija provodi očevid, izuzima sve korisne tragove, uključujući snimke videonadzora, ako ih je bilo, obavlja obavijesne razgovore s vlasnikom kuće i vozila... Dokazi koji su izuzeti s požarišta poslani su na vještačenje, a tijekom njega vjerojatno će se raditi usporedbe s nekim prijašnjim požarima kako bi se utvrdilo ima li među njima sličnosti koje bi pak značile da je riječ o istom počinitelju. Jer uvijek je moguće da je podmetnuti požar djelo piromana, a oni serijski imaju svoje "potpise" po kojima se razaznaju, ali i da je produkt kaznenog djela koje je neka vrsta upozorenja.
Požar na Mirnom dolu zagrebačka je policija okvalificirala kao općeopasnu radnju, a slijedi pronalazak počinitelja. No u praksi je to zapravo poprilično jalov posao jer ona pokazuje da se počinitelji podmetnutih požara rijetko nađu. Razloga je više, a najvažniji su to da vatra uništava korisne tragove te da, ako je riječ o podmetnutim požarima, žrtve rijetko surađuju s policijom. Podmetnuti požar često se smatra upozorenjem, a u tom slučaju istražitelji tijekom kriminalističkog istraživanja trebaju pročešljati i privatni i poslovni život žrtve kako bi našli počinitelja. No oni kojima je nešto, a najčešće je to automobil, zapaljeno kao znak upozorenja, nerijetko policiji ne žele govoriti zbog čega su ga dobili.
S druge strane, požar automobila ne mora uvijek biti namjeran, već uzrok može biti i tehnički kvar, kao što se nedavno dogodilo blizu Mirogoja, gdje je izgorjelo više vozila. Požar je u tom slučaju, kako je utvrđeno, prvo izbio na jednom vozilu pa se proširio na još nekoliko njih. Šteta je poveća, a požar automobila blizu Mirogoja na koncu će ući u policijske statistike koje bilježe porast broja takvih događaja.
Prema evidencijama MUP-a, naime, u 2024. zabilježena su 744 požara vozila, a godinu prije 674. Na području Policijske uprave zagrebačke broj zapaljenih vozila porastao je 32 posto pa ih je lani izgorjelo 105, a u 2023. zabilježeno je 79 slučajeva. No kada su u pitanju uzroci, MUP ne precizira koliko je od 744 prošlogodišnja požara vozila namjerno zapaljeno, a koliko je slučajeva bilo posljedica tehničkog kvara.
I nije na području PU zagrebačke u porastu samo broj požara vozila već je i 15 posto bilo više svih požara. Konkretnije, policijske statistike kažu da je 2024. zabilježeno 1025 požara, a godinu prije bilo ih je 885. Tako su lani na području PU zagrebačke evidentirana i 453 požara građevinskih objekata, a 2023. bilo ih je 425. Požara na otvorenim prostorima zabilježeno je 467, što je također više nego godinu prije, kada je bio 381 takav požar. Kao i za vozila, MUP ne precizira koliko je tih požara podmetnuto, a nepoznat je i podatak koliko je počinitelja u takvim slučajevima otkriveno.
Što se tiče štete izazvane požarima, lani je na području PU zagrebačke ona ukupno iznosila 1,1 milijun eura, što je manje nego 2023., kada je dosegnula dva milijuna. Požari odnose i ljudske živote pa su prošle godine u njima četiri osobe poginule, a 32 su bile ozlijeđene.
Otvori KEKS Pay
Gorjela su vozila prevaranata i kriminalaca !